Prema najnovijim podacima iz sustava fiskalizacije, hrvatski su kafići, restorani i ostali ugostiteljski objekti tijekom listopada ostvarili promet od gotovo 383 milijuna eura, što predstavlja rast od 11,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U istom razdoblju broj izdanih računa povećan je za 3,4 posto, što upućuje i na utjecaj viših cijena u ugostiteljstvu, piše Poslovni dnevnik.
Ukupno gledano, kroz fiskalne blagajne poduzetnika svih djelatnosti prošlog je mjeseca prošlo nešto više od 3,92 milijarde eura prometa, odnosno 8,9 posto više nego u listopadu prošle godine. Taj je rast ostvaren uz 1,1 posto veći broj računa, što pokazuje da je nominalni rast potrošnje dijelom posljedica inflacijskih pritisaka.
Trgovci s rastom od 8,3 posto
Trgovina na malo, kao najveći segment potrošnje, u listopadu je zabilježila 2,41 milijardu eura fiskaliziranog prometa, što je 8,3 posto više nego lani, uz tek 0,5 posto više izdanih računa. To potvrđuje usporavanje realnog rasta, nakon što su u rujnu fiskalizirani prometi porasli za čak 10 posto uz pet posto više računa.
S druge strane, ugostiteljstvo je i dalje dinamičnije – rast prometa od 11,6 posto i veći broj računa sugeriraju da potrošnja u kafićima i restoranima zasad ne pokazuje znakove zamora. U djelatnosti pružanja usluga smještaja evidentiran je promet od 125 milijuna eura, odnosno 7,3 posto više nego u lanjskom listopadu.
Usporavanje rasta, ali i dalje snažan optimizam
Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju trend usporavanja: u prva tri kvartala ove godine realni rast maloprodajnog prometa iznosio je 3,6 posto, dok je u trećem tromjesečju pao na 2,3 posto. Unatoč tome, analitičari naglašavaju da rast plaća i stabilno tržište rada i dalje podupiru potrošački optimizam, koji u Hrvatskoj ostaje iznad dugogodišnjeg prosjeka.
Osobna potrošnja ostaje glavni pokretač rasta
Prema najnovijim Vladinim projekcijama, nakon lanjskog realnog rasta osobne potrošnje od šest posto, ove godine očekuje se usporavanje na 3,5 posto, a u 2026. na 3,2 posto. Ipak, osobna potrošnja trebala bi i dalje ostati glavni oslonac gospodarskog rasta, uz očekivani rast BDP-a od 2,7 posto.
Uz potrošnju, rastu će pridonijeti i investicije u fiksni kapital, čiji se realni rast iduće godine procjenjuje na 3,1 posto, te državna potrošnja, koja bi trebala rasti po stopi od 3,6 posto.
Zaključno, listopadski rezultati fiskalizacije pokazuju da hrvatska potrošnja, unatoč vidljivim znakovima usporavanja, i dalje ostaje snažna – posebice u ugostiteljstvu, gdje kafići i restorani bilježe najživlju jesenju sezonu dosad.
