‘Lubanja C’, najcjelovitiji primjerak neandertalske lubanje, predstavljena je jučer javnosti na otvorenju izložbe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
Riječ je o jednom od najcjelovitijih fosilnih ostataka i simbola ne samo hrvatske nego i svjetske paleoantropološke baštine starom oko 130 tisuća godina. ‘Lubanja C’, poznata i pod nazivom ‘Krapina 3’, lice je krapinskog neandertalca, i u doslovnom i prenesenom smislu. Zbog svoje očuvanosti svjedoči o izgledu lica neandertalaca te veličini i obliku njihova mozga. Na čeonoj kosti pronađeni su i urezi koji svjedoče o simboličkoj sferi života neandertalaca, piše HRT.
Lubanja pripada Zbirci krapinskog diluvija, najvećoj zbirci neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu i nezaobilaznoj referenci u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka. Procjenjuje se da su pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba različitih dobi i spolova, a nalazi se čuvaju u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.
– Ideja za izložbu, punog naziva ‘Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština’, došla je od toga da se ‘Lubanja C’ samostalno izloži prvi put te da je se predstavi ne samo kao izuzetan znanstveno muzejski predmet, nego i kao kulturno dobro – poručila je koordinatorica izložbe i ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović.
– Originalni fosil čini središnji dio izložbe, jedini je muzejski izložak u prostoriji i u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete, a u igri svjetla potpuno je lišen sjena – objasnila je muzejska savjetnica i koordinatorica izložbe Iva Mihoci.
Autori izložbe
Jedan od autora izložbe, muzejski savjetnik i voditelj Geološko – paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Dražen Japundžić kazao je da su iskapanja na Hušnjakovu brdu, koje je inicirao Dragutin Gorjanović – Kramberger, počela 1899. i iskapalo se u pet navrata do 1905. godine. Mnogi su, rekao je, tada sumnjali u to da je riječ o drevnoj populaciji, a njihovu starost Kramberger je ispitao tada novom tehnologijom datiranja fluorom.
Drugi autor, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za antropologiju Ivor Janković, rekao je da je nalazište otkriveno slučajno, na sličan način kao i nalazište u dolini Neandertal nakon što su, tijekom iskapanja pijeska krajem 19. stoljeća, pronađene različite neobične kosti.
Izložba ‘Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština’ bit će otvorena do 14. prosinca.
