U Hrvatskoj sve veći broj starijih osoba traži smještaj u domovima, no kapaciteti su daleko od dovoljnog. Trenutačno postoji 662 pružatelja usluga s ukupno 32.600 mjesta, dok su liste čekanja sve dulje – na smještaj se čeka i do deset godina, a na listi je 17 do 20.000 osoba, piše Poslovni dnevnik.
Demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju: više od 23 posto stanovništva starije je od 65 godina, a potrebe za dugotrajnom skrbi mogle bi do 2030. porasti za 20 do 30 posto. Istodobno, sektor se suočava s kroničnim manjkom njegovatelja i medicinskog osoblja, posebno u manjim privatnim i obiteljskim domovima.
Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u domovima trenutno radi 800 do 1200 stranih radnika, većinom iz Filipina, Nepala, Indije, Indonezije i zemalja regije. Oni su postali ključni za funkcioniranje sustava, ali nacionalni program njihove integracije još ne postoji.
Glavni problem ostaju niske plaće i teški uvjeti rada – one su znatno manje nego u zdravstvu, zbog čega mnoge medicinske sestre ne žele raditi u domovima. Nedostatno financiranje dodatno opterećuje postojeće zaposlenike koji često rade prekovremeno.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poručuju da su prioriteti deinstitucionalizacija i razvoj izvaninstitucionalnih usluga. Planira se izgradnja 18 centara za starije osobe s gotovo 6400 novih mjesta te donošenje Plana razvoja radne snage do 2030. godine. Pokrenut je i program obrazovanja njegovatelja putem vaučera, koji je dosad završilo oko 500 polaznika.
U Zagrebu, gdje je potražnja najveća, u gradskim domovima ima 4027 mjesta, ali je na listi čekanja čak 2500 osoba. Grad planira gradnju četiri nova doma i dogradnju postojećih kapaciteta, a kako bi ublažio manjak radnika, zapošljava i umirovljenike te strane radnike.
Stručnjaci upozoravaju da bez sveobuhvatne reforme sustava dugotrajne skrbi Hrvatska neće moći odgovoriti na potrebe sve starijeg stanovništva. Uz bolju povezanost socijalnog i zdravstvenog sektora, ključni su povećanje plaća, standardizacija kvalitete i održivo financiranje – jer, kako poručuju iz HUP-a, “strana radna snaga nije privremeno rješenje, već nužna komponenta stabilnosti sektora u idućih desetljeće i pol”.
