Od 1. listopada 2025. strani tisak u Hrvatskoj prestao je s distribucijom. Turisti, čitatelji, nacionalne manjine, knjižnice i diplomatska predstavništva trenutno su bez stranih novina i časopisa, što je prvi ovakav slučaj u pola stoljeća. Razlog je novi sustav subvencionirane distribucije koji je onemogućio pristup za izdavače bez registrirane hrvatske pravne osobe, piše Prigorski.
Novi model distribucije stvorio prepreke za strane izdavače
Nakon što je Tisak odustao od distribucije zbog gubitaka, Vlada je distribuciju tiska proglasila uslugom od općeg gospodarskog interesa i sufinancira je država. Za distribuciju je izabrana Hrvatska pošta, ali zakon omogućuje subvencionirane tarife samo nakladnicima upisanim u hrvatski Upisnik, a strani izdavači bez lokalne pravne osobe ne mogu se u njega upisati.
To znači da globalni mediji poput Financial Timesa ili Bilda mogu distribuirati svoje izdanja u Hrvatskoj jedino ako osnuju lokalnu tvrtku. Ponuđene subvencionirane tarife su znatno niže od tržišnih, dok bi puni trošak distribucije po procjeni Hrvatske pošte bio četverostruko viši, što strani nakladnici smatraju neodrživim.
Strani izdavači obustavili dostavu
Direktorica tvrtke koja zastupa više od 200 izdavača i 400 stranih izdanja ističe da su izdavači nakon višemjesečnih pokušaja da se osiguraju ravnopravni uvjeti odlučili privremeno obustaviti distribuciju. Pojašnjava da uvjeti koje je Hrvatska pošta ponudila financijski nisu održivi, jer se uvodi naplata po primjerku u sustavu komisione prodaje – praksa koja nije zabilježena u drugim europskim državama.
Dodaje da je komunikacija s Ministarstvom kulture i medija bila ograničena i da strani izdavači još uvijek čekaju jasne odgovore unatoč višestrukim sastancima i dopisima.
Hrvatska jedina europska destinacija bez stranog tiska
Strani izdavači upozoravaju da je Hrvatska trenutačno jedina europska turistička destinacija bez dostupnih stranih novina i časopisa. U svim susjednim državama i ostatku EU distribucija stranih tiskovina teče normalno. Među zabrinutim organizacijama su Svjetska udruga novinskih izdavača (WAN-IFRA) i DistriPress, koji ističu da ovakva praksa ograničava slobodu medija i kretanje informacija.
Prema njihovom mišljenju, uvjet registracije u nacionalni registar izdavača pretvara državni mehanizam potpore u isključujući sustav i protivan je duhu europske integracije i kulturne razmjene.
Ministarstvo kulture i medija: Trajemo na rješenju
Ministarstvo kulture i medija navodi da prikuplja sve relevantne podatke kako bi se problem riješio. Ističu da je intervencijom Vlade osigurana distribucija tiska po najekonomičnijim uvjetima te podsjećaju na važnost dostupnosti tiskanih medija za očuvanje pluralizma i demokratskog dijaloga.
Međutim, istovremeno upozoravaju da trenutne tržišne okolnosti prijete opstanku tiskanih medija zbog pada prodaje i visokih troškova distribucije, što dugoročno može ograničiti dostupnost tiska u Hrvatskoj.
Strani izdavači najavljuju daljnje korake
Međunarodne udruge poručuju da će u slučaju nastavka problema službeno upozoriti Europsku komisiju, Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta te relevantna tijela za slobodu medija. Naglašavaju da ovakav postupak može ozbiljno ugroziti medijske slobode, kulturnu raznolikost i izbor potrošača.
