Europska unija priprema se za temeljitu modernizaciju svoje prometne infrastrukture kako bi ubrzala kretanje NATO-ovih postrojbi prema istočnom krilu Saveza. Dosadašnji proces, koji prema procjenama europskih dužnosnika traje oko 45 dana od ulaska vojnih brodova u zapadnoeuropske luke do dolaska snaga na granice s Rusijom i Ukrajinom, trebao bi biti sveden na tek tri do pet dana, piše Express.
O tim planovima piše Financial Times, koji navodi da Europska komisija priprema novi paket mjera za tzv. “vojnu mobilnost“. Riječ je o stvaranju niza pravila i infrastrukturnih koridora koji bi omogućili brže i jednostavnije premještanje trupa kroz države EU-a, i to bez zastoja na granicama i administrativnih prepreka.
“Sve mora raditi kao sat”
Njemački general-poručnik Alexander Sohlfrank, zadužen za pripreme Berlina u sklopu ovog projekta, poručio je da će uspjeh ovisiti o savršenoj usklađenosti civilnih i vojnih institucija. Prema njegovim riječima, cilj je poslati jasnu poruku odvraćanja Rusiji — da bi Savez u slučaju potrebe mogao reagirati brzo i odlučno.
Broj i točne rute kretanja snaga drže se u tajnosti, no diplomatski izvori iz NATO-a navode da su procjene o mogućem premještanju oko 200.000 vojnika, više od tisuću tenkova i tisuća drugih borbenih vozila iz Sjeverne Amerike i Ujedinjenog Kraljevstva u Europu — “bliske stvarnosti”, kako kažu neimenovani sugovornici.
Infrastruktura kao ključ: Baltik i Njemačka u fokusu
Kako bi takav protok snaga bio moguć, Europa mora riješiti ozbiljne infrastrukturalne manjkavosti. Baltičke države već godinama razvijaju projekt Rail Baltica, željeznički koridor koji će ih povezati s ostatkom EU-a i koji je, prema njihovim vlastima, projektiran upravo s mogućnošću transporta teške vojne opreme.
Znatni radovi potrebni su i na cestama, a posebice u Njemačkoj, koja bi postala glavno tranzitno područje za postrojbe koje ulaze na kontinent iz smjera Atlantika.
Članice EU-a identificirale su gotovo 2800 kritičnih točaka u prometnoj mreži koje zahtijevaju modernizaciju, no Bruxelles je taj popis sveo na oko 500 najhitnijih projekata. Uz to, priprema se i pravni okvir poznat kao “vojni Schengen”, kojim bi se ujednačila raznolika nacionalna pravila o kretanju vojske i naoružanja. Iako nije riječ o ukidanju granica, cilj je ukloniti administrativne razlike koje danas usporavaju prolazak konvoja.
Europa ubrzava pripreme
Iako službeni Bruxelles i NATO naglašavaju da se radi o preventivnim i obrambenim mjerama, ubrzanje “vojnog Schengena” ukazuje na ozbiljnost kojom se europske vlasti pripremaju za neizvjesnu sigurnosnu budućnost. Sve odluke — od obnove cesta do prilagodbe carinskih propisa — povezuje jedan cilj: osigurati da se savezničke snage u slučaju krize mogu pomaknuti prema istoku gotovo istom brzinom kao što se kreću unutar jedne države.
