Nakon ‘ForestFesta’, Slovenci i Hrvati u Radoboju dogovaraju daljnju suradnju
“Svaki je završetak ujedno i početak nečeg novog, a naše će se povezivanje nastaviti jer smo izgradili iskreno prijateljstvo”

U Radoboju se održava postfestivalsko bilateralno događanje projekta ‘ForestFest’, koje je kroz aktivnosti “od građana za građane“ okupilo stručnjake, organizatore, udruge i ostale zainteresirane građane.

Podsjetimo, ‘ForestFest’ je prvi bilateralni festival šumske kupke u regiji, koji povezuje zajednice preko granice kroz kulturu, zdravlje i održivost, a realiziran je u sklopu Interreg programa Slovenija – Hrvatska.  

Današnje je događanje počelo predstavljanjem iskustava šumskih kupki asocijacije ‘Snaga šume’, a potom je uslijedila javna tribina o projektnom menadžmentu i međusektorskoj suradnji.

Općina Radoboj bila je nositelj projekta, a njihovi partneri, sada već prijatelji, bila je slovenska Občina Beltinci

Priroda i društvo

Kako je rekao načelnik Radoboja Anđelko Topolovec, cilj projekta je bio ljudima dati ono što im u današnje vrijeme najviše nedostaje.

– S jedne strane smo ljudima željeli predstaviti sve dobrobiti za zdravlje koje nam priroda pruža, a s druge strane ponovno približiti ljude, potaknuti druženje. Primijetili smo da su se nakon korone malo udaljili i da nam svima nedostaje druženje, a to se posebno vidjelo u ovakvim mikro sredinama kao što je naša općina – pojasnio je načelnik Topolovec, pa dodao:

– Interreg je bio sjajna prilika da, osim lokalno, ta druženja proširimo i van naših granica, da ljudi stječu nova prijateljstva, a posebno mi je drago što su se neki od njih na ovim druženjima susreli nakon dugo godina i obnovili prijateljstva – istaknuo je načelnik. 

Občina Beltinci se pokazala kao sjajan partner, dodao je Topolovec.

– Njihova i naša ekipa su se odlično uklopile i nadamo se da ćemo se u partnerstvu i dalje prijavljivati ne samo na ove manje projekte, nego i neke veće Interreg projekte. Sve u svemu, jedno vrlo pozitivno iskustvo – zaključio je Topolovec

Ravnateljica Muzeja Radboa Ivana Hazulin Pospiš pobrojala je koje su sve aktivnosti provedene u sklopu projekta:

– Aktivnosti su obuhvatile šumske kupke, pedagogiju, likovne radionice, predstave, glazbene programe, i to sve u prirodi. Imamo tu sreću da smo u prirodi i to bi možda trebali više cijeniti, a isto tako i iskoristiti više za dobrobit čovječanstva i mještana. Često se zna dogoditi da dane provodite samo gledajući na Strahinjčicu, a možete šetati na Strahinjčicu. To je bit ‘ForestFesta’ – kazala je ravnateljica Hazulin Pospiš, dodavši:

– ‘ForestFest’ kao takav namijenjen je i mlađem uzrastu i srednjem uzrastu te osobama starije životne dobi, tako da smo u toj manifestaciji zapravo obuhvatili sve dobne skupine koje su itekako zadovoljne rezultatima. Vjerujemo da će se manifestacija nastaviti i idućih godina jer smo postavili kvalitetne temelje suradnje i oblikovali program koji pomaže svima – poručila je Hazulin Pospiš.

I župan Občine Beltinci Marko Virag složio se kako projekti poput ovoga donose dobrobit zajednicama s obje strane granice.

– Iako je ovo završetak projekta, svaki je završetak ujedno i početak nečeg novog, a naše će se povezivanje s Općinom Radoboj nastaviti jer smo izgradili iskreno prijateljstvo. Ovakvi projekti pokazuju da su granice najčešće samo u glavama, da se ljudi s istim ciljevima mogu brzo povezati te da je najvrjednije to što smo u aktivnosti uključili sve generacije, od najmlađih do najstarijih, uključujući i osobe s posebnim potrebama – istaknuo je Virag, pa dodao: 

– Boravak u prirodi podsjeća nas da čovjek u ravnoteži s okolišem živi bolje, usporava i lakše se nosi sa životom, a kako živimo samo jednom, važno je ne samo raditi nego i uživati, upoznavati nove ljude i graditi suradnju. Upravo je to najveći doprinos ovakvih projekata – poručio je. 

Koordinatorica u projektnom uredu Občine Beltinci Kristina Kotar istaknula je da prekogranični projekti poput ovog pokazuju konkretne rezultate i služe prvenstveno zajednici.

– Projekti poput ovog pridonose kvaliteti života ljudi. Također, Slovenci i Hrvati imaju mnogo toga zajedničkog. Imamo vrlo sličan način života, sličnu kulturu, kuhinju, a imamo i prekrasnu prirodu. Putem ovog projekta smo iskoristili sve blagodati koje nudi vrijeme provedeno u prirodi. Puno je ljudi iskoristilo priliku da se upozna sa šumskim kupkama, zvučnim kupkama i ostalim događanjima, ali i da se jednostavno druže i opuste u prirodi. Iskoristili su priliku da bi se na trenutak odvojili od svoje svakodnevice, stresa i obaveza, te našli rješenje uz pomoć prirode – poručila je Kotar

Predsjednica asocijacije ‘Snaga šume’ Jasna Vukas jako je zadovoljna jer je priča o šumskoj kupki prešla granice i povezala susjede.

Fenomenalni rezultati

– Šumska kupka je u Hrvatskoj još uvijek nepoznanica, za razliku od ostatka Europe gdje se na veliko primijenjuje. Naša asocijacija ‘Snaga šume’ pokrenula je inicijativu potaknuta iskustvima iz svijeta, i danas možemo reći da smo jako zadovoljni s onim što smo dosad postigli. Primjerice, dobili smo pozitivno mišljenje Ministarstva zdravstva da šumska kupka djeluje na zdravlje te da spada pod zdravstveni, a vjerojatno će biti uvrštena i u medicinski wellness. Mi holterima mjerimo učinak šumske kupke na čovjeka i rezultati su fenomenalni! Imali smo po jednu šumsku kupku svako godišnje doba, i kod svih sudionika koji su sudjelovali na sve četiri šumske kupke je uočen pomak. U nekim dijelovima svijeta već se uvela praksa da umjesto lijekova za smirenje, ljudi dobivaju ulaznice za parkove ili nešto slično. Pokazalo se da priroda doista može resetirati ljude – rekla je Vukas i posebne zahvala uputila načelniku Topolovcu i Općini Radoboj, koja je svesrdno podržala njihovu inicijativu. 

Na kraju je poručila:

– Vratimo se prirodi, svi zajedno! Vidimo da bez prirode nema života – zaključila je Vukas.

Dodajmo da u nadolazećem razdoblju predstoji i izrada Metodologije organizacije i provedbe događanja “od građana za građane“, dokumenta koji će objediniti sve naučene lekcije i dobre prakse iz Radoboja i Beltinaca. Ova metodologija poslužit će kao temelj budućih aktivnosti, ali i kao alat drugim jedinicama lokalne samouprave i organizacijama koje žele razviti slične programe.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike