Nakon ‘ForestFesta’, Slovenci i Hrvati u Radoboju dogovaraju daljnju suradnju
“Svaki je završetak ujedno i početak nečeg novog, a naše će se povezivanje nastaviti jer smo izgradili iskreno prijateljstvo”

U Radoboju se održava postfestivalsko bilateralno događanje projekta ‘ForestFest’, koje je kroz aktivnosti “od građana za građane“ okupilo stručnjake, organizatore, udruge i ostale zainteresirane građane.

Podsjetimo, ‘ForestFest’ je prvi bilateralni festival šumske kupke u regiji, koji povezuje zajednice preko granice kroz kulturu, zdravlje i održivost, a realiziran je u sklopu Interreg programa Slovenija – Hrvatska.  

Današnje je događanje počelo predstavljanjem iskustava šumskih kupki asocijacije ‘Snaga šume’, a potom je uslijedila javna tribina o projektnom menadžmentu i međusektorskoj suradnji.

Općina Radoboj bila je nositelj projekta, a njihovi partneri, sada već prijatelji, bila je slovenska Občina Beltinci

Priroda i društvo

Kako je rekao načelnik Radoboja Anđelko Topolovec, cilj projekta je bio ljudima dati ono što im u današnje vrijeme najviše nedostaje.

– S jedne strane smo ljudima željeli predstaviti sve dobrobiti za zdravlje koje nam priroda pruža, a s druge strane ponovno približiti ljude, potaknuti druženje. Primijetili smo da su se nakon korone malo udaljili i da nam svima nedostaje druženje, a to se posebno vidjelo u ovakvim mikro sredinama kao što je naša općina – pojasnio je načelnik Topolovec, pa dodao:

– Interreg je bio sjajna prilika da, osim lokalno, ta druženja proširimo i van naših granica, da ljudi stječu nova prijateljstva, a posebno mi je drago što su se neki od njih na ovim druženjima susreli nakon dugo godina i obnovili prijateljstva – istaknuo je načelnik. 

Občina Beltinci se pokazala kao sjajan partner, dodao je Topolovec.

– Njihova i naša ekipa su se odlično uklopile i nadamo se da ćemo se u partnerstvu i dalje prijavljivati ne samo na ove manje projekte, nego i neke veće Interreg projekte. Sve u svemu, jedno vrlo pozitivno iskustvo – zaključio je Topolovec

Ravnateljica Muzeja Radboa Ivana Hazulin Pospiš pobrojala je koje su sve aktivnosti provedene u sklopu projekta:

– Aktivnosti su obuhvatile šumske kupke, pedagogiju, likovne radionice, predstave, glazbene programe, i to sve u prirodi. Imamo tu sreću da smo u prirodi i to bi možda trebali više cijeniti, a isto tako i iskoristiti više za dobrobit čovječanstva i mještana. Često se zna dogoditi da dane provodite samo gledajući na Strahinjčicu, a možete šetati na Strahinjčicu. To je bit ‘ForestFesta’ – kazala je ravnateljica Hazulin Pospiš, dodavši:

– ‘ForestFest’ kao takav namijenjen je i mlađem uzrastu i srednjem uzrastu te osobama starije životne dobi, tako da smo u toj manifestaciji zapravo obuhvatili sve dobne skupine koje su itekako zadovoljne rezultatima. Vjerujemo da će se manifestacija nastaviti i idućih godina jer smo postavili kvalitetne temelje suradnje i oblikovali program koji pomaže svima – poručila je Hazulin Pospiš.

I župan Občine Beltinci Marko Virag složio se kako projekti poput ovoga donose dobrobit zajednicama s obje strane granice.

– Iako je ovo završetak projekta, svaki je završetak ujedno i početak nečeg novog, a naše će se povezivanje s Općinom Radoboj nastaviti jer smo izgradili iskreno prijateljstvo. Ovakvi projekti pokazuju da su granice najčešće samo u glavama, da se ljudi s istim ciljevima mogu brzo povezati te da je najvrjednije to što smo u aktivnosti uključili sve generacije, od najmlađih do najstarijih, uključujući i osobe s posebnim potrebama – istaknuo je Virag, pa dodao: 

– Boravak u prirodi podsjeća nas da čovjek u ravnoteži s okolišem živi bolje, usporava i lakše se nosi sa životom, a kako živimo samo jednom, važno je ne samo raditi nego i uživati, upoznavati nove ljude i graditi suradnju. Upravo je to najveći doprinos ovakvih projekata – poručio je. 

Koordinatorica u projektnom uredu Občine Beltinci Kristina Kotar istaknula je da prekogranični projekti poput ovog pokazuju konkretne rezultate i služe prvenstveno zajednici.

– Projekti poput ovog pridonose kvaliteti života ljudi. Također, Slovenci i Hrvati imaju mnogo toga zajedničkog. Imamo vrlo sličan način života, sličnu kulturu, kuhinju, a imamo i prekrasnu prirodu. Putem ovog projekta smo iskoristili sve blagodati koje nudi vrijeme provedeno u prirodi. Puno je ljudi iskoristilo priliku da se upozna sa šumskim kupkama, zvučnim kupkama i ostalim događanjima, ali i da se jednostavno druže i opuste u prirodi. Iskoristili su priliku da bi se na trenutak odvojili od svoje svakodnevice, stresa i obaveza, te našli rješenje uz pomoć prirode – poručila je Kotar

Predsjednica asocijacije ‘Snaga šume’ Jasna Vukas jako je zadovoljna jer je priča o šumskoj kupki prešla granice i povezala susjede.

Fenomenalni rezultati

– Šumska kupka je u Hrvatskoj još uvijek nepoznanica, za razliku od ostatka Europe gdje se na veliko primijenjuje. Naša asocijacija ‘Snaga šume’ pokrenula je inicijativu potaknuta iskustvima iz svijeta, i danas možemo reći da smo jako zadovoljni s onim što smo dosad postigli. Primjerice, dobili smo pozitivno mišljenje Ministarstva zdravstva da šumska kupka djeluje na zdravlje te da spada pod zdravstveni, a vjerojatno će biti uvrštena i u medicinski wellness. Mi holterima mjerimo učinak šumske kupke na čovjeka i rezultati su fenomenalni! Imali smo po jednu šumsku kupku svako godišnje doba, i kod svih sudionika koji su sudjelovali na sve četiri šumske kupke je uočen pomak. U nekim dijelovima svijeta već se uvela praksa da umjesto lijekova za smirenje, ljudi dobivaju ulaznice za parkove ili nešto slično. Pokazalo se da priroda doista može resetirati ljude – rekla je Vukas i posebne zahvala uputila načelniku Topolovcu i Općini Radoboj, koja je svesrdno podržala njihovu inicijativu. 

Na kraju je poručila:

– Vratimo se prirodi, svi zajedno! Vidimo da bez prirode nema života – zaključila je Vukas.

Dodajmo da u nadolazećem razdoblju predstoji i izrada Metodologije organizacije i provedbe događanja “od građana za građane“, dokumenta koji će objediniti sve naučene lekcije i dobre prakse iz Radoboja i Beltinaca. Ova metodologija poslužit će kao temelj budućih aktivnosti, ali i kao alat drugim jedinicama lokalne samouprave i organizacijama koje žele razviti slične programe.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.