Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog u spomen na sestre Mirabal, koje su 1960. godine ubijene zbog svog otpora diktaturi u Dominikanskoj Republici. Njihova hrabrost simbolizira borbu za pravednije društvo i prava žena širom svijeta.
Svake godine toga datuma pokreće se kampanja “16 dana aktivizma za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“, koja završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava. Tema ovogodišnjih 16 dana je: “Zaustavimo digitalno nasilje nad svim ženama i djevojčicama“.
Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama: globalni problem
Digitalno nasilje, uključujući online prijetnje, cyberbullying i dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka, postaje jedan od vodećih oblika nasilja u Europskoj uniji. Procjenjuje se da oko 70 % djevojčica i žena doživi neki oblik digitalnog nasilja.
Prema nacionalnom istraživanju Safe Click ++, 75 posto žena u Hrvatskoj je iskusilo barem jedan oblik online nasilja. Žene, djevojčice, poznate ličnosti i pripadnice manjinskih skupina podložnije su rodno uvjetovanom digitalnom nasilju, koje često ostaje neprepoznato.
Najčešći oblici digitalnog nasilja
- Dijeljenje intimnih slika bez pristanka (osvetnička pornografija)
- Kibernetičko nasilje, trolanje i online prijetnje
- Online uznemiravanje i seksualno uznemiravanje
- Deepfake sadržaji generirani umjetnom inteligencijom
- Govor mržnje i dezinformacije na društvenim mrežama
- Doxxing – objavljivanje privatnih podataka
- Online uhođenje i praćenje aktivnosti
- Online grooming i seksualno iskorištavanje
- Lažno predstavljanje i catfishing
- Promicanje mizoginije (manosfera, incel forumi)
Digitalno nasilje može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, sigurnost i društvenu uključenost žena i djevojčica.
Hrvatska i zakon protiv digitalnog nasilja
U Republici Hrvatskoj, 2021. godine uvedeno je novo kazneno djelo: zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Zakon sankcionira:
- Dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka
- Izradu ili manipulaciju snimaka radi stvaranja lažnog sadržaja (deepfake)
Cilj zakona je spriječiti širenje digitalnog nasilja i zaštititi sigurnost i privatnost žrtava.
Kako spriječiti digitalno nasilje
Sigurno digitalno okruženje za žene i djevojčice zahtijeva:
- Jačanje digitalne pismenosti djece, mladih i odraslih
- Poticaj odgovornog online ponašanja
- Edukaciju roditelja i stručnjaka
- Osiguranje dostupne psihosocijalne podrške žrtvama
- Ojačanje mehanizama prijave i sankcioniranja online nasilja
Digitalno nasilje često dovodi do povlačenja žena s interneta i društvenih mreža, ograničavajući im pristup obrazovanju, informiranju i društvenim aktivnostima.
Uloga muškaraca i dječaka u prevenciji nasilja
Modeli ponašanja koje mladi muškarci preuzimaju utječu na njihove stavove o rodnim ulogama i prihvatljivosti nasilja. Važno je:
- Razvijati empatiju i nenasilnu komunikaciju
- Kritički promišljati medijske i digitalne sadržaje koji normaliziraju mizoginiju
- Edukacija o zdravim odnosima i granicama
- Potaknuti muškarce da postanu saveznici (bystander intervention)
Borba protiv nasilja nad ženama mora uključivati i digitalni svijet. Samo zajedničkim djelovanjem društva, vlade i tehnoloških kompanija moguće je stvoriti sigurno online okruženje za sve žene i djevojčice te ih zaštititi od cyberbullyinga, deepfakeova i ostalih oblika digitalnog nasilja.
