Hrvatska će do kraja 2025. godine povećati svoj vozni park s 70 novih vlakova, ukupne vrijednosti 360 milijuna eura, čime se značajno unapređuje željeznička infrastruktura i modernizira javni prijevoz. Najava dolazi s 12. kongresa Hrvatskog društva za ceste i željeznice “Via Vita”, održanog u Rovinju pod nazivom Infrastruktura na raskrižju razvoja, piše Poslovni dnevnik.
Na kongresu je sudjelovalo više od 400 predstavnika cestovnih i željezničkih tvrtki, izvođača, projektanata te prometnih stručnjaka. Cilj događanja je razmjena iskustava i planiranje budućnosti prometnog sektora u Hrvatskoj, s posebnim fokusom na modernizaciju željeznice, digitalizaciju sustava i razvoj prometne politike.
Velika ulaganja u željezničku infrastrukturu
Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić naglasio je da je željeznica glavni prioritet hrvatskog prometnog sektora. Najavio je investicijski val od šest milijardi eura u željezničku infrastrukturu u idućem desetljeću, što će omogućiti brža i sigurnija putovanja za milijune korisnika. HŽ Putnički prijevoz ove godine planira završiti s 70 novih vlakova, čime se značajno podiže kvaliteta usluge i udobnost putovanja.
Razvoj cestovne infrastrukture u Hrvatskoj
Uz željeznicu, Ministarstvo ulaže i u cestovnu infrastrukturu. Među ključnim projektima je brza cesta koja će Požegu spojiti s autocestom, vrijedna 160 milijuna eura, te intenzivna gradnja Podravskog ipsilona i dijela brze ceste od Varaždina prema Krapini. Predviđa se da će 2027. godine biti dovršen puni profil Istarskog ipsilona, uz uvođenje novog modela elektroničke naplate cestarine diljem Hrvatske.
Brži i moderniji promet u Hrvatskoj
Predsjednik Hrvatskog društva za ceste i željeznice i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir istaknuo je da Hrvatska ubrzano razvija prometnu infrastrukturu, modernizira vozni park i digitalizira sustave. Veliki infrastrukturni projekti i modernizacija željezničkog i cestovnog sustava dio su dugoročne strategije za stvaranje učinkovitog, sigurnog i održivog prometnog sustava.
Kongres u Rovinju također pruža platformu za otvoreni dijalog svih dionika, omogućujući praćenje novih tehnologija i oblikovanje buduće prometne strategije Hrvatske.
