Nakon studenoga punog vremenskih oscilacija – od gotovo ljetnih temperatura početkom mjeseca do kiše, pa i prvog snijega – Hrvatska je u prosjeku završila blizu uobičajenih sezonskih vrijednosti. I temperatura i oborina u većem su dijelu zemlje bile oko prosjeka, premda s velikim regionalnim razlikama. Najnovije analize za HRT pokazale su da ni u nastavku sezone nema naznaka dugih i ekstremno hladnih razdoblja, prenos Večernji list.
Topla jesen iza nas
Iako je studeni krenuo rekordno toplo, izmjena toplih i hladnih dana spustila je srednju mjesečnu temperaturu prema prosjeku razdoblja 1991.–2020. Najveća su odstupanja zabilježena u istočnoj Hrvatskoj, oko 1 C iznad prosjeka, dok su Zagreb i Dubrovnik bili tek neznatno hladniji od uobičajenog. Oborina je u studenome bila izrazito neujednačena: sjeverni Jadran i Lika bilježili su manjak, dok su srednji i južni Jadran imali višak kiše. Dubrovnik je čak upisao rekordan niz kišnih dana od 16. do 27. studenoga.
Osijek je proživio jednu od najsušnijih jeseni u posljednjih šest godina, ali i sedmu najtopliju od početka mjerenja. Suprotno tome, Rijeka je imala osmu najkišovitiju jesen u povijesti.
Toplija godina od prosjeka
Od siječnja do studenoga temperature su u Hrvatskoj ostale oko jednog stupnja iznad prosjeka. Zagreb bilježi petu najtopliju godinu, dok je u Splitu toplije bilo samo lani. U Rijeci je ovo čak peto najkišovitije razdoblje od početka mjerenja.
Što donosi klimatološka zima?
DHMZ-ova sezonska prognoza poručuje: očekuje nas još jedna toplija zima. U sva tri zimska mjeseca postoji umjerena do velika vjerojatnost pozitivnog temperaturnog odstupanja. Hladni valovi nisu isključeni, ali trebali bi biti kratkotrajni i najizraženiji u unutrašnjosti.
Oborine bi trebale biti oko prosjeka. Na Jadranu i u priobalju prosinac bi mogao biti kišovitiji, no stručnjaci upozoravaju: dugoročna prognoza oborine mnogo je nepouzdanija od prognoze temperature. Osim toga – na sezonskoj razini ne može se prognozirati hoće li oborina biti kiša, snijeg ili susnježica.
Snijeg – hoće li ga biti i kada?
I dok modeli za zimu 2025./2026. zasad djeluju stabilno, jedno je sigurno: snijega će biti barem ponegdje, osobito u planinama. No, hoće li ga biti za Badnjak i Božić – na to ćemo morati pričekati još najmanje dva tjedna. A i tada, podsjeća HRT, snijeg u nizinama na te dane nije čest gost.
Zaključak? Zima neće biti oštra, ali sasvim bez snijega – također ne.
