Početak nove godine često je vrijeme kada mnogi razmišljaju o promjeni posla, a visina plaće pritom je jedan od ključnih kriterija. Najnoviji podaci Eurostata otkrivaju koliko se razlikuju prosječne plaće u Europskoj uniji i gdje se na toj ljestvici nalazi Hrvatska, pišu Euronews.
Prosječna plaća u EU: gotovo 40.000 eura godišnje
Prema podacima za 2024. godinu, prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Ipak, taj prosjek skriva izrazito velike razlike među državama članicama.
Najniža prosječna plaća zabilježena je u Bugarskoj, gdje iznosi 15.387 eura godišnje, dok je Luksemburg na samom vrhu s čak 82.969 eura. To znači da su primanja u toj zemlji više od pet puta veća nego u najslabije rangiranoj članici.
Zemlje s najvećim i najmanjim plaćama u Europi
Osim Luksemburga, prosječnu plaću višu od 50.000 eura godišnje bilježi još pet zemalja:
- Danska
- Irska
- Belgija
- Austrija
- Njemačka
Hrvatska se nalazi ispod europskog prosjeka, s prosječnom godišnjom plaćom od 23.446 eura. Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, nalaze se Grčka i Mađarska, gdje prosječna godišnja primanja ne prelaze 20.000 eura.
Eurostat napominje kako su svi iznosi prilagođeni kao da zaposlenici rade puno radno vrijeme, što omogućuje realniju usporedbu među zemljama.
Zašto su plaće veće u zapadnoj Europi?
Podaci jasno pokazuju da su najviše plaće u zapadnoj i sjevernoj Europi, dok su istočna i jugoistočna Europa znatno ispod prosjeka. Razlozi se ponajprije kriju u ekonomskoj strukturi i produktivnosti.
Zemlje s razvijenim sektorima visoke dodane vrijednosti, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu ostvaruju veće plaće. Suprotno tome, gospodarstva koja se oslanjaju na poljoprivredu, tekstilnu industriju ili osnovne usluge bilježe niža primanja.
Uloga sindikata i tržišta rada
Na visinu plaća snažno utječu i radnička prava, posebice:
- razina sindikalne organiziranosti
- pokrivenost kolektivnim ugovorima
- visina zakonski propisane minimalne plaće
Zemlje srednje i istočne Europe često imaju nižu stopu sindikalizacije, što smanjuje pregovaračku moć radnika i dugoročno pritišće plaće prema dolje.
Kupovna moć smanjuje razlike u plaćama
Kada se u obzir uzmu troškovi života, razlike u plaćama znatno se smanjuju. Eurostat zato koristi standard kupovne moći (SKM), koji omogućuje usporedbu stvarne vrijednosti plaća.
Prema toj metodologiji:
- najniža prilagođena plaća iznosi 21.644 SKM-a u Grčkoj
- najviša je ponovno u Luksemburgu – 55.051 SKM
Razlika između najviše i najniže plaće tada se smanjuje na omjer 2,5 : 1.
Uz Luksemburg, po kupovnoj moći prednjače:
- Belgija
- Danska
- Njemačka
- Austrija
Najslabije rangirane zemlje su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija.
Kako se mijenja poredak država?
Uzimanje u obzir razlika u cijenama značajno mijenja poredak. Rumunjska, primjerice, skače s donjeg dijela ljestvice prema sredini, dok Estonija bilježi pad kada se gleda kupovna moć umjesto nominalnih iznosa.
Prognoza: rast plaća u EU se nastavlja
Ako se prosječni rast nastavi tempom iz posljednjih pet godina, prosječna plaća u EU mogla bi dosegnuti:
- 41.600 eura u 2025. godini
- 43.400 eura u 2026. godini
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će razlike među državama i dalje ostati značajne.
