Božić je za Hrvatsku jedan od najvažnijih blagdana, a mnogima i najdraži zbog osjećaja zajedništva i topline. Ove godine snijeg je dodatno dočarao božićni ugođaj. Božićno vrijeme u Hrvatskoj obilježava raznolikost običaja i tradicija koje se brižno njeguju i prenose s naraštaja na naraštaj. Premda je u središtu blagdana proslava rođenja Isusa Krista, pjesme, gastronomski običaji i obiteljska okupljanja razlikuju se od regije do regije, tvoreći bogat i prepoznatljiv blagdanski mozaik, piše portal Žena.hr.
Božićni običaji u Hrvatskoj
U ruralnim krajevima Hrvatske i danas se čuva običaj unošenja badnjaka – posebnog drveta koje se pali i gori tijekom božićne noći, simbolizirajući toplinu doma i blagdan Kristova rođenja.
U Slavoniji i Baranji u dom se tradicionalno unosi i slama, kao podsjetnik na Isusovo rođenje u betlehemskim jaslicama. Domaćin pritom često blagoslivlja kuću i obitelj, čime se stvara svečano i duhovno ozračje. Badnja večer započinje posnim jelom, a na stolu najčešće dominira bakalar, pripremljen na bijelo ili na crveno.
U kontinentalnim krajevima često se poslužuje i grah, dok su u primorju i na otocima uobičajena razna riblja jela. Uz bakalar, blagdanski stol nerijetko krase sarma od kiselog kupusa, različite vrste ribe te nezaobilazne fritule.
Nakon polnoćke, koja okuplja vjernike i cijele zajednice u crkvama diljem zemlje, Božić se slavi uz bogatu i raznoliku trpezu. U kontinentalnoj Hrvatskoj tradicionalno se poslužuje purica s mlincima, dok su u Dalmaciji česti pršut i panceta. Slavonija je poznata po šunki i kulenu, Istra po fužima i tartufima, a slatki dio blagdana obilježavaju orahnjača, makovnjača i brojni kolači karakteristični za pojedine krajeve. Uz njih, božićni stolovi često nude i delicije poput pašticade, janjetine te slastica od naranče.
Božićni zvuci
Božić ne čini samo obilna količina hrane već su tu i božićne pjesme od kojih su neke u mnogim domovima već godinama i prenose se s generacije na generaciju. Tradicija pjevanja kolendi nije tako česta za kontinentalni dio, ali je duboko ukorijenjeno u dalmatinsku tradiciju gdje su ljudi znali cijele večeri pjevati božićne pjesme iz kuće u kuću. Pjesme poput „Zvončići“ i „Tri kralja“ u Dalmaciji su poput božićnih himni. Ova tradicija i danas živi, s obzirom na to da mnoge obitelji odlaze na obalu kako bi se okupljali, pjevali i slavili dolazak Isusa Krista.
Blagdan koji briše generacijski jaz
Božić prije svega predstavlja okupljanja obitelji. Dok na Badnjak vladaju post i iščekivanje, božićni dan je ispunjen radošću, pjesmom i druženjem. Mnoge obitelji njeguju tradiciju darivanja tek na sam Božić, čuvajući tako posebnost jutra kada se otvaraju darovi ispod okićenog bora.
Običaji koji krase Božić u Hrvatskoj pokazuju koliko je raznolika naša kulturna baština te kako se spajaju katolička tradicija i lokalni običaji. U vremenu kada mnogi tradicionalni običaji blijede, hrvatska božićna tradicija ostaje živa, prenoseći se na nove generacije koje je obogaćuju svojim suvremenim interpretacijama, ali čuvaju njezinu autentičnu srž.
