U Hrvatskoj se bilježi značajan porast broja obrtnika, no život i rad u ovom sektoru i dalje donose brojne izazove. Hrvatska obrtnička komora (HOK) ističe kako obrtnici nemaju fiksno radno vrijeme, odgovaraju vlastitom imovinom i nemaju pravo na plaćeno bolovanje, što dodatno otežava ovu djelatnost, piše Poslovni dnevnik.
Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u studenome 2025. u Hrvatskoj je registrirano 135.251 obrt, što predstavlja porast od 11.766 ili 9,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ukupan broj zaposlenih u obrtima dosegao je 239.288, što je rast od 5,2 posto. Najveći porast zabilježen je u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Najveći rast u sektoru ostvaren je u Cehuslužnog zanatstva, koji sada čini gotovo 58 posto svih obrta. Slijede cehovi ugostiteljstva i turizma te prijevoza osoba i stvari. HOK napominje da su sva obrtnička zanimanja deficitarna, a majstori su i dalje traženi i dobro plaćeni.
Predsjednik HOK-a, Dalibor Kratohvil, naglašava da obrtnici i dalje suočeni s izazovima poput nedostatka radne snage, poreznih opterećenja, nelojalne konkurencije i neadekvatnog obrazovnog sustava. Ipak, vjeruje da Vlada ima sluha za obrtnike te da Komora aktivno radi na unapređenju uvjeta za život i rad obrtnika. Komorski sustav pruža kontinuiranu podršku i pomoć hrvatskom obrtništvu, što doprinosi jačanju gospodarstva i društva.
Zanimanje za obrtnička zanimanja raste i među mladima. Konačni rezultati upisa u programe za obrtnička zanimanja za ovu školsku godinu iznose 8394 učenika, što predstavlja rast od oko šest posto u odnosu na prošlu godinu. Na povećanje interesa utjecali su i novi programi, ukidanje pojedinih starih te dostupnost modularnog obrazovanja.
Kratohvil ističe da je ključ budućnosti obrtnika u kvalitetnom naukovanju i licenciranim radionicama, uz nastavak sufinanciranja stipendija. Samo kroz stručne majstore moguće je stvarati nove generacije kvalitetnih obrtnika i osigurati dugoročnu održivost ovog sektora.
