Mirovinska reforma koja je na snazi od 1. srpnja donosi niz važnih promjena za korisnike mirovina, a tri ključne promjene koje će imati dugoročni utjecaj na umirovljenike stupaju na snagu od 1. siječnja 2026. godine. Iako su prve promjene već uvedene, ove novine donose važne pogodnosti za umirovljenike, s naglaskom na ukidanje penalizacije, povećanje invalidskih mirovina i mogućnost rada na puno radno vrijeme uz zadržavanje dijela mirovine, piše Poslovni dnevnik.
1. Ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje
Jedna od najvećih novosti za umirovljenike u 2026. godini je ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje. Penalizacija je do sada smanjivala mirovine onima koji su se umirovili prije nego što su ispunili uvjete za starosnu mirovinu. Prema novim pravilima, penalizacija će biti ukinuta za sve koji navrše 70 godina života i više, počevši od 1. siječnja 2026. godine.
Ovo ukidanje odnosi se na 127.000 korisnika mirovina koji će tako imati veće mirovine. Vlada procjenjuje da će korisnici mirovina prosječno dobiti povećanje od 57 eura mjesečno. Promjena će se automatski primjenjivati bez potrebe za donošenjem novih rješenja, a očekuje se da će svi korisnici biti obaviješteni o novim iznosima do 31. ožujka 2026.
2. Povećanje invalidskih mirovina
Od 1. siječnja 2026. godine povećat će se faktori za izračun invalidskih mirovina. Za potpuni gubitak radne sposobnosti, mirovine će rasti s 1,0 na 1,1, dok će za djelomični gubitak radne sposobnosti faktor porasti s 0,8 na 0,9. Ove promjene će obuhvatiti 83.598 korisnika invalidskih mirovina, od kojih većina prima prosječno 432 eura. Prema novim pravilima, njihova mirovina mogla bi se povećati za 43 eura, što će biti važan poticaj za osobe koje žive s invaliditetom.
Ova promjena također ima značajnu rodnu dimenziju, jer je prosječna invalidska mirovina za žene niža (372 eura) u odnosu na muškarce (450 eura). Novim pravilima, žene bi mogle osjetiti pozitivne promjene u svojim mirovinskim primanjima, ali i dalje ostaje značajna razlika između spolova.
3. Mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme
Jedna od najvažnijih novina koja stupa na snagu 2026. godine je mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme. Prema novoj reformi, umirovljenici koji su navršili 65 godina života moći će nastaviti raditi bez gubitka mirovine, ali će im biti isplaćena samo polovica mirovine. Ova novost primjenjivat će se na korisnike starosnih mirovina, prijevremenih starosnih mirovina, dugogodišnjih starosnih mirovina, obiteljskih mirovina, pa čak i na one koji su mirovinu ostvarili prema posebnim propisima, ako im je to povoljnije.
Osim toga, raditi na pola radnog vremena moći će i korisnici invalidskih mirovina, koji će moći raditi do 3,5 sata dnevno. Također, isto pravo vrijedi i za korisnike obiteljskih mirovina koji su ostvareni zbog potpune radne nesposobnosti, s istim uvjetom rada do 3,5 sata dnevno.
Ova promjena ima velik potencijal za poboljšanje financijske situacije umirovljenika, budući da će moći zarađivati, a istovremeno uživati u svojoj mirovini. Prema podacima HZMO-a, trenutačno je zaposleno 36.106 umirovljenika, a novim pravilima broj zaposlenih umirovljenika mogao bi značajno porasti.
Mirovinska reforma iz 2026. godine donosi niz značajnih promjena koje će poboljšati životne uvjete umirovljenika. Ukidanje penalizacije, povećanje invalidskih mirovina i mogućnost rada uz mirovinu pružaju veće mogućnosti i sigurnost za umirovljenike. Ove promjene ne samo da će omogućiti veću financijsku stabilnost, već će i potaknuti veći broj umirovljenika da se aktivno uključe u tržište rada, čime će se pozitivno utjecati na gospodarstvo i kvalitetu života umirovljenika.
