Zdravlje srca i krvožilnog sustava uvelike ovisi o svakodnevnim prehrambenim navikama. Iako se često naglašava da je umjerenost ključ svega, kardiološki stručnjaci ističu kako postoje određene namirnice i pića koje bi trebalo svesti na minimum ili potpuno izbaciti. Prema iskustvu kardiokirurga dr. Jeremyja Londona, upravo one najčešće i najdostupnije mogu dugoročno imati najgore posljedice za zdravlje srca, prenosi Večernji list.
Svakodnevne navike koje tiho uništavaju zdravlje srca
Brza hrana smatra se jednim od najvećih neprijatelja srca. Riječ je o visoko industrijski prerađenoj hrani bogatoj lošim masnoćama, solju i aditivima koji potiču kronične upale u tijelu. Redovita konzumacija takvih obroka povećava rizik od ateroskleroze, povišenog krvnog tlaka i ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.
Posebno su problematična gazirana pića, bez obzira na to sadrže li šećer ili umjetna sladila. Velike količine šećera ili sirupa izravno utječu na porast triglicerida, nagle skokove šećera u krvi i razvoj inzulinske rezistencije. Time se povećava rizik od dijabetesa tipa 2, koji je jedan od glavnih faktora rizika za bolesti srca.
Namirnice koje se često smatraju bezazlenima
Iako se često percipira kao zdrava namirnica, kravlje mlijeko također se nalazi na popisu onih koje opterećuju srce. Posebno punomasne varijante sadrže znatne količine zasićenih masti koje mogu povisiti loš kolesterol (LDL) i povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Stručnjaci upozoravaju da odrasle osobe nemaju stvarnu nutritivnu potrebu za redovitom konzumacijom mlijeka.
Ni alkohol nije bezazlen, čak ni u malim količinama. Djeluje toksično na stanice, opterećuje srce, jetru i živčani sustav te može povisiti krvni tlak. Iako se često spominju potencijalne koristi umjerene konzumacije, kardiolozi naglašavaju da su takvi učinci znanstveno upitni i često prenaglašeni.
Zaključak stručnjaka je jasan – zdrava prehrana, svjesni izbori i smanjenje unosa ovih namirnica mogu značajno doprinijeti dugoročnom očuvanju zdravlja srca. Ako imate nedoumice oko prehrane ili vlastitog kardiovaskularnog rizika, preporučuje se savjetovanje s liječnikom ili nutricionistom.
