Od sredine ove godine u punoj bi primjeni trebao biti registar stanovništva. Ovaj centralizirani digitalni sustav trebao bi omogućiti cjelovitu i jasnu evidenciju o građanima te značajno olakšati pristup informacijama državnim institucijama i jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Prema informacijama portala poslovni.hr, registar će omogućiti da građani više ne moraju obilaziti šaltere zbog raznih dokumenata i formulara. Također, više neće biti potrebe za tradicionalnim popisom stanovništva svakih 10 godina, koji je bio skup, zahtijevao tisuće anketara i značajno vrijeme za obradu podataka, uz mogućnost pogrešaka.
Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, naglasio je kako će registar omogućiti kvalitetnije, preciznije i pravednije planiranje javnih politika. Na temelju podataka iz registra, Vlada će moći donositi ciljane mjere koje točno pomažu onima kojima je potpora najnužnija.
Što će sadržavati registar?
Središnji registar stanovništva obuhvaćat će:
- Broj i prostorni raspored stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima.
- Hrvatske državljane s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem ili boravištem u inozemstvu, te strance s dozvolom dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj.
- Podatke o kućanstvima i srodstvu, uključujući tko sve čini kućanstvo.
- Podatke iz postojećih registara, poput OIB-a, osobnog imena, prebivališta, obrazovanja, zaposlenja, osiguranja, stambene jedinice i kvalitete stanovanja.
- Dobrovoljne podatke građana, uključujući informacije o izvanbračnim zajednicama ili neformalnim partnerstvima, etno-kulturnim obilježjima (vjera, materinski jezik, nacionalnost) i kontakt podatke.
Središnji registar stanovništva predstavlja digitalni iskorak u modernizaciji uprave, olakšava rad institucija i smanjuje administrativne barijere za građane.
