Zimska suša u povrtnjaku je fenomen o kojem se rijetko govori, a može ozbiljno ugroziti vaše biljke. Može zvučati nelogično – kako može biti suša kad je hladno? Ipak, upravo zimi povrće može ostati bez dostupne vode, što dovodi do slabog rasta ili čak propadanja, i to bez klasičnih znakova venuća, piše Podravski list.
Što je zimska suša?
Zimska suša nije posljedica visokih temperatura, već neravnoteže između gubitka vode iz biljke i nemogućnosti korijena da tu vodu nadoknadi iz tla. Nastaje najčešće u razdobljima bez snijega, uz puno sunca i vjetra. Tlo je hladno ili djelomično smrznuto, oborina je mala, a voda u tlu nedostupna korijenu.
Biljke koje prezimljuju i dalje gube vlagu, iako sporije nego ljeti. Taj “tihi gubitak vode” može trajati danima ili tjednima, a učinci postaju vidljivi tek u proljeće.
Koje biljke su najosjetljivije na zimsku sušu?
- Povrće s nadzemnim dijelovima: kelj, raštika, blitva, špinat, matovilac i zimske salate. Njihovi listovi isparavaju vlagu čak i na niskim temperaturama.
- Povrće s prezimljujućim korijenjem: poriluk, mrkva, pastrnjak, peršin i slične kulture. Ako je tlo suho, korijen dehidrira, a biljka slabije nastavlja rast ili propadne u proljeće.
- Ozimi luk i češnjak: korijen ne smije ostati u potpuno suhom tlu. Suha zima često rezultira slabijim i neravnomjernim nicanjem te manjim glavicama.
Najčešće pogreške vrtlara zimi
- Misliti da povrće ne treba vodu: nakon jesenskih kiša zalijevanje se često zaboravlja. Ako zima bude bez snijega i s malo oborina, tlo ostaje suho tjednima.
- Ostavljanje golog tla: uklanjanjem lišća i organskog materijala tlo brže gubi vlagu i izloženo je vjetru, što ugrožava korijenje povrća.
- Ignoriranje vjetra: hladan, suh vjetar može izvući više vlage iz listova u nekoliko dana nego tijekom cijelog mjeseca, a posljedice se često pogrešno pripisuju mrazu.
Posljedice zimske suše
Zimska suša u povrtnjaku rijetko se prepoznaje dok traje. Posljedice se vide tek u proljeće:
- sporiji rast i slabiji razvoj povrća
- propadanje dijela biljaka
- manji prinosi
Osim biljaka, pati i tlo. Suho tlo ima slabiju mikrobiološku aktivnost, sporije oslobađa hranjiva i daje biljkama loš start u proljeće.
Kako spriječiti zimsku sušu u povrtnjaku
- Zadržavanje vlage u tlu malčem: sloj lišća, slame ili sijena štiti tlo od isušivanja, smrzavanja i vjetra.
- Ciljano zimsko zalijevanje: kada nema mraza i tlo može upiti vodu, lagano zalijevanje može spasiti biljke.
- Prihvaćanje snijega kao saveznika: snijeg djeluje kao izolacija i prirodni izvor vlage. Povrtnjak pod snijegom često prezimi bolje od onog izloženog golom mrazu i suhom zraku.
Zimska suša u povrtnjaku je tiha prijetnja koja se često zanemaruje. Pravilna zaštita tla, ciljana njega i razumijevanje ovog fenomena mogu spriječiti gubitke i osigurati zdrav i plodan povrtnjak u proljeće.
