U zimskim mjesecima uklanjanje snijega i leda s nogostupa, prilaza i dvorišta postaje obaveza brojnih vlasnika nekretnina. Iako je posipanje soli jedno od najčešće korištenih rješenja, mnogi nisu svjesni da ih takva praksa može dovesti do visokih novčanih kazni, ali i ozbiljne štete za okoliš, piše Fenix magazin.
Zašto je sol za posipanje zabranjena?
U brojnim općinama i gradovima privatna uporaba soli za odleđivanje strogo je zabranjena. Razlog leži u njezinim izrazito štetnim učincima na:
- biljke i drveće
- kvalitetu tla
- podzemne vode i vodotoke
- građevine i vozila
Sol se s otopljenim snijegom ispire u tlo, gdje je biljke upijaju kroz korijen. Posljedice su vidljive vrlo brzo: smeđenje i uvijanje listova, sušenje vrhova grana, oslabljen rast, a u najtežim slučajevima i potpuno propadanje biljaka. Ova oštećenja često nalikuju posljedicama suše jer sol ometa normalan unos vode i djeluje poput prekomjerne gnojidbe.
Posebno su ugrožene živice, grmlje i stabla uz prometnice, gdje se sol koristi u velikim količinama.
Kazne mogu doseći i 10.000 eura
U nekim velikim gradovima, poput Berlina, kazne za neovlašteno korištenje soli mogu iznositi i do 10.000 eura, ovisno o težini prekršaja i lokalnim propisima. U pojedinim saveznim pokrajinama Njemačke kazne mogu biti i više desetaka tisuća eura, osobito ako je dokazana veća šteta za okoliš.
Savez njemačkih rasadnika (BdB) naglašava da bi se sol smjela koristiti isključivo u iznimnim situacijama, kada bez nje postoji ozbiljna opasnost za sigurnost prometa. Na negativne posljedice upozorava i Ministarstvo okoliša, ističući štetan utjecaj soli na stabla, tlo, vodu, vozila i infrastrukturu.
Koje su ekološke alternative soli?
Umjesto soli preporučuju se ekološka, bezsolna posipna sredstva, posebno ona s oznakom „Plavi anđeo“. Ona ne tope led, već:
- povećavaju hrapavost površine
- smanjuju klizavost
- nemaju štetne posljedice za prirodu
Najčešće korištene alternative su:
- sipina (drobljeni kamen)
- posebne vrste pijeska
Nakon otapanja snijega, ovi materijali ostaju na površini i lako se uklanjaju. Drvena strugotina se ne preporučuje jer upija vlagu i pri ponovnom zahlađenju se smrzava, čime se opasnost od klizanja dodatno povećava.
Koje su biljke najosjetljivije na sol?
Nisu sve biljke jednako osjetljive, no posebno stradaju:
- četinjače (tuja, ostale konifere)
- biljke posađene uz ceste i prilaze
Otpornije su neke listopadne vrste i grmovi, pa se one preporučuju za sadnju uz prometnice. Stručnjaci savjetuju i obilno zalijevanje tla čim se ono odledi, kako bi se sol isprala iz zone korijena.
Zimzelene biljke u posudama, poput bambusa, šimšira, lovorvišnje i rododendrona, zimi neprestano gube vodu. U sunčanim i vjetrovitim danima potrebno ih je zalijevati u razdobljima bez mraza kako bi se spriječilo isušivanje i dodatna oštećenja.
Zaključak: Izbjegnite sol i visoke kazne
Iako sol kratkoročno olakšava uklanjanje leda, dugoročna šteta za okoliš i biljni svijet daleko nadmašuje korist. Zbog zakonskih zabrana, visokih kazni i dostupnih ekoloških alternativa, vlasnicima nekretnina savjetuje se da u potpunosti odustanu od posipanja soli.
Odabirom bezsolnih sredstava štitite:
- svoj vrt i okućnicu
- okoliš
- vlastiti novčanik
Ekološka rješenja danas su lako dostupna – a priroda će vam biti zahvalna.
