Zdrava prehrana ne znači stalno odricanje, već ravnotežu i raznolikost. Iako su se godinama pojedine namirnice smatrale “nepoželjnima“, suvremena nutricionistička znanost sve češće razotkriva da su takvi strahovi pretjerani ili temeljeni na zastarjelim prehrambenim preporukama. Jaja, bijela riža, krumpir i punomasni mliječni proizvodi često su na meti kritika, no nutricionisti ističu da sve te namirnice mogu imati važno mjesto u uravnoteženoj prehrani, piše Index.
Jaja: kolesterol više nije glavni problem
Jaja su desetljećima bila simbol namirnice koju treba ograničavati zbog kolesterola. Međutim, registrirana dijetetičarka Juliana Crimi objašnjava da se takav stav temelji na starim spoznajama. Danas je jasno da kod većine ljudi prehrambeni kolesterol ima znatno manji utjecaj na razinu kolesterola u krvi nego što se nekad vjerovalo, dok veću ulogu imaju zasićene masti i ukupna kvaliteta prehrane.
U usporedbi s drugim životinjskim proteinima, jaja sadrže relativno malo zasićenih masnoća, a bogata su nezasićenim mastima. Osim toga, pružaju visokokvalitetne proteine te važne nutrijente poput vitamina B12, joda i kolina. Dijetetičarka Lauren Manaker naglašava da je kolin posebno važan za zdravlje mozga, što jaja čini vrijednim dijelom jelovnika.
Bijela riža: demonizirani ugljikohidrat bez razloga
Bijela riža često se naziva “praznim ugljikohidratom“, ponajviše zbog manjeg udjela vlakana u odnosu na cjelovite žitarice. Crimi ističe da taj strah proizlazi iz kulture dijeta koja ugljikohidrate automatski proglašava lošima. Iako sadrži manje vlakana, bijela riža i dalje predstavlja važan izvor energije te je lako probavljiva.
Njezin utjecaj na razinu šećera u krvi ne ovisi samo o samoj namirnici, već i o veličini porcije, kombinaciji s drugim namirnicama te metaboličkom zdravlju osobe. Kada se jede uz proteine, zdrave masti i povrće bogato vlaknima, bijela riža može biti dio uravnoteženog obroka bez naglih oscilacija glukoze u krvi.
Manaker dodaje da se bijela riža rijetko konzumira sama – najčešće dolazi u kombinaciji s povrćem, ribom, mesom ili mahunarkama, što usporava probavu. U mnogim zemljama dodatno je obogaćena željezom i vitaminima B skupine, a u brojnim kulturama čini temelj svakodnevne prehrane.
Krumpir: problem je priprema, ne namirnica
Krumpir ima reputaciju namirnice koja “deblja“, no prema Manaker, takva slika više govori o načinu pripreme nego o samom povrću. S nutricionističkog gledišta, krumpir je hranjiv, zasitan i vrlo svestran.
Izvrstan je izvor kalija, minerala ključnog za regulaciju krvnog tlaka i funkciju mišića, a jedna porcija može sadržavati i više kalija nego banana. Konzumiran s korom, osigurava i vlakna te složene ugljikohidrate koji produžuju osjećaj sitosti. Manaker naglašava da je ključ u pripremi – kuhani ili pečeni krumpir bez viška masnoća lako se uklapa u zdrav obrok.
Punomasni mliječni proizvodi: nova perspektiva prehrambene znanosti
Godinama su prehrambene smjernice preporučivale mliječne proizvode s niskim udjelom masti kako bi se smanjio unos zasićenih masnoća. No novija istraživanja sve više promatraju hranu kao cjelinu, kroz tzv. matricu hrane – način na koji se nutrijenti međusobno nadopunjuju.
Mliječna mast pomaže apsorpciji vitamina topljivih u mastima, poput vitamina A i vitamina D, važnih za imunitet i zdravlje kostiju. Ipak, stručnjaci upozoravaju da punomasni mliječni proizvodi nisu idealni za svakoga. Osobe s povišenim LDL kolesterolom ili srčanim bolestima i dalje mogu imati više koristi od proizvoda s manje masti, dok za ostale umjerena konzumacija može biti sasvim prihvatljiva.
Nutricionisti se slažu da se jaja, bijela riža, krumpir i punomasni mliječni proizvodi često izbjegavaju zbog prehrambenih mitova koji više nemaju snažno znanstveno uporište. Riječ je o namirnicama koje mogu osigurati vrijedne hranjive tvari i doprinijeti raznovrsnoj prehrani.
Umjesto strogih zabrana, stručnjaci savjetuju fokus na umjerenost, način pripreme i kombiniranje hrane. Oslobađanje od nepotrebnih pravila može prehranu učiniti jednostavnijom, fleksibilnijom i dugoročno održivom.
