Porez na potrošnju u Hrvatskoj primjenjuje se na konzumaciju alkoholnih pića, prirodnih i specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima, a ne uključuje porez na dodanu vrijednost (PDV). Prema najnovijim podacima Porezne uprave, ovogodišnje promjene donijele su ukidanje poreza u Vrgorcu i Otoku, čime ga trenutačno ne primjenjuje 21 grad, piše Gradonačelnik.hr.
Gradovi bez poreza na potrošnju
Gradovi koji ne naplaćuju porez na potrošnju su:
Bjelovar, Čakovec, Donji Miholjac, Dugo Selo, Garešnica, Krapina, Krk, Metković, Osijek, Otok, Samobor, Sinj, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Vrgorac, Velika Gorica, Vinkovci, Zlatar, Zabok, Zagreb i Županja.
Sveta Nedelja bila je pionir u poreznom rasterećenju još 2018. godine, kada su uz porez na potrošnju ukinuli i prirez i komunalnu naknadu, odričući se gotovo milijun eura godišnjeg prihoda. Slijedili su je Metković (2020.), a zatim Bjelovar i Čakovec (2021.), dok su se postupno pridružili i Velika Gorica, Osijek, Samobor i Sveti Ivan Zelina.
Gradovi koji vraćaju porez na potrošnju
I dok neki gradovi smanjuju ili ukidaju porez, pojedini su ga vratili na zakonski maksimum od 3 posto. Tako su ove godine porez na potrošnju podigli Slavonski Brod i Našice.
Konkurentnost gradova: porez na dohodak i potrošnju
Gradovi koji nemaju porez na potrošnju često su konkurentni i po pitanju poreza na dohodak. Primjeri uključuju Samobor, Sveta Nedelja i Bjelovar. Najkonkurentniji grad ove godine je Novalja, koja primjenjuje zakonski najniže stope poreza na dohodak, dok porez na potrošnju varira između 1 i 3 posto, što je jedinstveno u Hrvatskoj.
Rijeka je također smanjila porez na dohodak, ali je zadržala porez na potrošnju na 1,5 posto, jednako kao i Nova Gradiška i Opatija.
Ukidanje ili smanjenje poreza na potrošnju postaje trend u Hrvatskoj, a gradovi ga koriste kao alat za poticaj gospodarstva i privlačenje investicija. Iako ukidanje poreza znači manji prihod u gradskoj blagajni, dugoročno može povećati konkurentnost i privući više turista i investicija.
