U Hrvatskom saboru u utorak je održano drugo po redu čitanje Prijedloga zakona o proglašenju Parka prirode ‘Zagorske gore’, prvog parka prirode na području sjeverozapadne Hrvatske i 13. parka prirode u Republici Hrvatskoj. Saborska zastupnica i načelnica Lobora Ljubica Jembrih, u svom je nastupu naglasila kako se radi o prostoru iznimne vrijednosti koji obuhvaća Maceljsku i Ravnu goru, Strahinjščicu, Ivanščicu i Bednjanski kraj.
U priopćenju donosimo što je Jembrih posebno istaknula glede ove teme u Saboru:
– To su područja bogate biološke i geološke raznolikosti, vrijednih šumskih ekosustava, travnjaka, vodotoka i špiljskih sustava, ali i prostora obilježenog kulturnom i povijesnom baštinom. To je prostor koji je stoljećima oblikovan suživotom čovjeka i prirode – kazala je Jembrih te posebno naglasila da proglašenjem parka prirode ne dolazi do “zamrzavanja” prostora, već do jasnijih pravila i snažnijeg nadzora, kao i učinkovitija kontrola gospodarenja šumama, osobito sječe.
– Šume ‘Zagorskih gora’ nisu samo gospodarski resurs, nego i ključan element zaštite tla, voda, klime i bioraznolikosti. U okviru parka prirode sječa mora biti planska i nadzirana, uz pojačan nadzor čuvara prirode i nadležnih institucija. To je važno jamstvo lokalnom stanovništvu da se prostor neće nekontrolirano iscrpljivati – pojasnila je Jembrih dodajući da zakon donosi i konkretne koristi lokalnim zajednicama.
Naime, osnivanjem javne ustanove za upravljanje Parkom prirode osigurava se zapošljavanje stručnih kadrova i čuvara prirode, a lokalno stanovništvo dobiva partnera koji poznaje teren i potrebe zajednice. Također, otvara se i prostor za razvoj održivog turizma, edukativnih i planinarskih sadržaja, kao i za veću vidljivost lokalnih proizvoda, tradicionalne poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava. Naglasila je i da zakon prepoznaje vrijednost ljudi koji su taj prostor čuvali generacijama i predviđa njihovo uključivanje u upravljanje parkom.
Uz sve pozitivne strane koje formiranje parka prirode donosi, Jembrih je upozorila kako je bitno pitanje transparentnosti i povjerenja koje je prikazano kroz cijeli postupak donošenja i rasprave zakona na nacionalnoj razini, ali i da je to isto izostalo kada je u pitanju lokalna razina.
– Na sjednici Županijske skupštine Krapinsko – zagorske županije, raspravljajući o zahvatima u prostoru, uključujući i planirani kamenolom na području Siljevca, zatražila sam potpunu transparentnost postupanja Krapinsko – zagorske županije. Zatražila sam dostavu sve pisane dokumentacije i prepiske između Županije, investitora i nadležnih institucija, kako bi se mogla jasno utvrditi uloga županijskih tijela – podsjetila je Jembrih te dodala kako unatoč svim zakonskim rokovima, koji su istekli, Županija i župan Željko Kolar nisu dali tražene odgovore.
Istodobno, navodi Jembrih, u javnosti se pojavljuju informacije da je Zavod za prostorno uređenje Krapinsko – zagorske županije izdao mišljenje o usklađenosti prostornih planova Općine Budinščine i Županije, te da su na temelju toga pokrenuti istražni radovi.
– To su ozbiljna pitanja na koja sam odgovore tražila na Županijskoj skupštini, ali ih do danas nisam dobila. Kada tome pridodamo i druge primjere iz naše županije koji su opterećivali povjerenje javnosti onda se, kao županijska vijećnica, načelnica općine i saborska zastupnica, s pravom pitam: što se događalo i što se danas događa s kamenolomom? – pitanja su koja je u Hrvatskom saboru postavila Jembrih.
Upravo po pitanju potencijalnog kamenoloma u Siljevcu, na području budućeg parka prirode, zastupnici SDP-a ponovno žele prebaciti lopticu na Vladu, dok je u biti sve u rukama župana Kolara, ističe saborska zastupnica.
– Iskreno se nadam da župan svojim radom neće izazvati neku novu aferu, poput afere Solari i smeća u Poznanovcu. Očekujem da će odgovorno stati u zaštitu naših zelenih brega i ljudi koji žive na njima u prostornom planu, a isto tako da će u što kraćem roku odgovoriti na moja pitanja postavljena na Skupštini – zaključila je Jembrih te dala punu podršku proglašenju parka prirode ‘Zagorske gore’.
