Vlada Republike Hrvatske jučer je istaknula značajan rast mirovina i plaća u zemlji, u povodu obilježavanja Dana socijalnog partnerstva. Prema podacima Vlade, prosječna mirovina u Hrvatskoj povećana je za više od 90 posto i sada prelazi 700 eura, dok je cilj dosegnuti 800 eura do kraja mandata, piše Poslovni dnevnik.
Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj temelji se na suradnji Vlade, poslodavaca i sindikata kroz Gospodarsko-socijalno vijeće. Trenutačno traju pregovori ministra rada i mirovinskog sustava, Marina Piletića, sa sindikatima javnih službi o osnovici plaća za 2026. godinu. Sindikati su odbili ponudu o povećanju osnovice za dva posto, tvrdeći da pregovori traju predugo i da se socijalni dijalog ne razvija, već narušava.
Visoka zaposlenost i rekordno niska nezaposlenost
Hrvatska danas bilježi visoku razinu zaposlenosti, s više od 1,74 milijuna osiguranika i rekordno niskim brojem nezaposlenih. Prosječna neto plaća u studenome 2025. godine dosegnula je 1498 eura, udvostručivši se u odnosu na 749 eura 2016. godine. Minimalna bruto plaća porasla je sa 441 eura na 1.050 eura.
Vlada ističe da su rast plaća, poboljšane formule usklađivanja mirovina i drugi iskoraci u mirovinskom sustavu ključni razlozi za porast mirovina. Uveden je i godišnji dodatak za umirovljenike, koji je primilo više od 1,2 milijuna korisnika, čime se dodatno jača sigurnost i dostojanstvo starijih sugrađana.
Fokus Vlade na daljnji rast i kvalitetu života
Iz Vlade naglašavaju kako će se i dalje raditi na podizanju kvalitete života i kupovne moći građana:
- Stabilan rast plaća
- Podizanje kvalitete radnih mjesta i materijalnih prava radnika
- Suzbijanje inflatornih pritisaka
- Poticajno poslovno okruženje za nova ulaganja i konkurentnost gospodarstva
– Svjesni smo da još moramo raditi na podizanju kvalitete života i kupovne moći građana. Stoga će nam prioritet biti stabilan rast plaća, podizanje kvalitete radnih mjesta i materijalnih prava radnika, kao i daljnje suzbijanje inflatornih pritisaka. Radit ćemo i na stvaranju poticajnog poslovnog okruženja za nova ulaganja i konkurentnost gospodarstva – poručuju iz Vlade.









