Drugo čitanje Prijedloga zakona o proglašenju Parka prirode “Zagorske gore“ u Hrvatskom saboru otvorilo je niz važnih pitanja vezanih uz buduće upravljanje ovim velikim i vrijednim zaštićenim područjem.
Iako se sam Zakon odnosi na proglašenje prvog parka prirode na području sjeverozapadne Hrvatske i ukupno 13. u Republici Hrvatskoj, saborska rasprava u značajnoj se mjeri fokusirala na jedno ključno operativno pitanje – gdje će biti sjedište Javne ustanove koja će Parkom upravljati.
Park prirode “Zagorske gore“ obuhvaća oko 303 četvorna kilometra na području Varaždinske i Krapinsko – zagorske županije, a uključuje gorske masive Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske i Ravne gore te bednjanski kraj. Riječ je o prostoru iznimne prirodne, biološke i krajobrazne vrijednosti, s velikim udjelom šumskih površina i već postojećim zaštićenim područjima.
Kaniški: Bez brzog rješenja Park neće zaživjeti
U ime Kluba zastupnika HDZ-a, o Prijedlogu zakona govorio je saborski zastupnik i načelnik Gornjeg Kneginca Goran Kaniški, koji je snažno podržao donošenje Zakona, ali je pritom poseban naglasak stavio na potrebu brze i funkcionalne uspostave Javne ustanove.
Prema njegovim riječima, pitanje sjedišta nije političko, već prvenstveno pitanje učinkovitosti i operativnosti.
– Ako hoćemo da Park prirode zaživi, onda moramo imati sjedište koje je odmah dostupno. Ne možemo si priuštiti da godinu dana projektiramo, zatim čekamo građevinske dozvole, pa još godinu ili dvije gradimo. To su tri godine izgubljenog vremena – upozorio je Kaniški, pozivajući se na iskustva iz drugih zaštićenih područja.
U tom je kontekstu istaknuo Trakošćan kao rješenje koje omogućuje trenutačan početak rada.
Trakošćan: dostupnost, prometna povezanost i postojeće nekretnine
Kaniški nam je stoga detaljno obrazložio zašto smatra da je Trakošćan najlogičniji izbor za sjedište Javne ustanove Parka prirode “Zagorske gore“.
– Znamo gdje je Trakošćan. Dostupan je, prometno logičan i lako prepoznatljiv. Iz Zagreba se dolazi autocestom kroz Krapinsko – zagorsku županiju, skrene se i tu ste. Dostupan je i za domaće i za strane posjetitelje, a tu je i ulaz iz inozemstva – rekao je.
Posebno je naglasio činjenicu da država u Trakošćanu već ima više nekretnina u svom vlasništvu.
– To znači da se Ustanova može odmah useliti. Nema potrebe za novom gradnjom, nema dugih procedura. Ako želimo učinkovitost, onda je to trenutno najbrže gotovo rješenje – poručio je.
Vidljivost Parka uz jednu od najposjećenijih destinacija kontinentalne Hrvatske
Osim logističkih i financijskih razloga, Kaniški je istaknuo i promotivni aspekt.
– Sjedište Parka prirode smješteno preko puta jednog od najljepših i najposjećenijih hrvatskih dvoraca automatski dobiva vidljivost. Trakošćan je već sada snažan magnet za posjetitelje i to Parku daje dodatnu vrijednost – naglasio je.
Dodao je kako se tijekom događanja i manifestacija u Trakošćanu jasno vidi koliki je interes javnosti za taj prostor, što Park prirode može iskoristiti kao platformu za edukaciju, interpretaciju prirodne baštine i promociju održivog razvoja.
Centralizirano sjedište kao pitanje efikasnosti
Tijekom rasprave otvoreno je i pitanje veličine Parka prirode te mogućnosti decentraliziranog upravljanja. Kaniški je ocijenio da takav model u ovom trenutku ne bi bio učinkovit.
– Logično je da postoji jedno glavno mjesto upravljanja. Uvijek će netko pitati zašto sjedište nije kod njega. Ključno pitanje mora biti efikasnost i funkcionalnost sustava – rekao je.
Prema njegovim riječima, centralizirano sjedište ne isključuje terenski rad, već upravo suprotno – omogućuje kvalitetnu koordinaciju aktivnosti vezanih uz zaštitu prirode, upravljanje posjetiteljima i suradnju s lokalnim zajednicama.
Odluka mora biti utemeljena na činjenicama
Saborska zastupnica i gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek (SDP) u Saboru je apelirala da se sjedište novog Parka prirode odabere pravedno, a ne da to bude politički dogovoreno. Rekla je da je svjesna da se u javnosti spominje da bi to mogao biti Trakošćan.
Ona je istaknula da je na području gradova Zlatara i Ivanca najveći dio novog Parka prirode, pa bi trebalo, kaže, i to uzeti u obzir. Kao ideju dala je i prijedlog da sjedište Parka bude na vrhu Ivanščice, na svojevrsnoj granici Krapinsko – zagorske i Varaždinske županije, odakle bi o Parku mogle skrbiti i obje Javne ustanove za zaštitu prirode – varaždinska i krapinsko – zagorska.
– Park prirode ne smije postati tek “administrativna oznaka”, nego mora biti razvojni alat za cijeli kraj. Potrebni su stručno upravljanje, stabilno financiranje, kvalitetan plan upravljanja i stalna suradnja s lokalnom zajednicom, kako Park ne bi ostao samo formalna zaštita na papiru – kazala je Auguštan – Pentek.
Argumenti stručne javnosti su pak da se prilikom odluke o sjedištu trebaju uzeti u obzir postojeća zaštićena područja i područja ekološke mreže, od kojih se većina nalazi upravo na području Varaždinske županije.
Napominju, međutim, da time ne umanjuju vrijednost područja u drugim županijama, već da je riječ o praktičnom aspektu upravljanja i očuvanja prirodnih vrijednosti.
Poljak: Trakošćan je bio prva ideja i ima realne kapacitete
S obzirom na lokaciju, za komentar smo zamolili i načelnika Bednje Damira Poljaka, koji je podsjetio da Trakošćan nije nova ideja, već rješenje o kojem se govorilo od samih početaka planiranja Parka prirode.
– Prva ideja, kada se Park prirode počeo planirati, bila je da sjedište bude u Trakošćanu. To je povijesno i kulturno središte koje ima infrastrukturu i kapacitete za tu ulogu – rekao je Poljak.
Naglasio je kako se u sklopu muzejske ustanove Dvor Trakošćan nalazi objekt koji zahtijeva vrlo malo prilagodbi da bi postao sjedište Javne ustanove.
– To je racionalno rješenje, s manjim troškovima i bržim početkom rada – dodao je.
Turistički potencijal kao snažan argument
Poljak je istaknuo i konkretne turističke pokazatelje.
– Turistička zajednica Općine Bednja jedna je od najrazvijenijih u Varaždinskoj županiji. Imamo više od 40.000 noćenja godišnje, a ove godine očekujemo i više od 100.000 posjetitelja dvorca Trakošćan – rekao je.
Dodao je kako Općina Bednja ima jasne razvojne planove usmjerene na daljnji razvoj turizma, uključujući izgradnju žičare Trakošćan – Ravna gora te autokampa u Trakošćanu, što bi dodatno ojačalo ulogu tog područja kao ulazne točke u Park prirode.
Najprepoznatljivija lokacija i krug od 5 kilometra
Također, varaždinski župan Anđelko Stričak apostrofira značaj samog lokaliteta Trakošćana kao takvog, ali i njegove pozicije u budućem Parku prirode.
– Trakošćan je izuzetna prirodna i kulturna destinacija koja je već prepoznata na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Dvor Trakošćan je kulturno dobro, zaštićena povijesna cjelina koja se sastoji od dvorca, građevina uz dvorac, perivoja i park šume s jezerom. Još je 1954. godine tamo osnovan muzej sa stalnim postavom, a dvorac je u vlasništvu Republike Hrvatske. Riječ je o najposjećenijem dvorcu u Hrvatskoj, a po mnogima i najljepšem – podsjetio je Stričak te nastavio:
– Od svih prirodnih i kulturnih znamenitosti unutar ili uz budući park prirode upravo je Trakošćan najprepoznatljivija lokacija. Budući da se ostale znamenitosti poput špilje Vindija, Mačkove špilje, ugaslog vulkana Gaveznica, dvorca i arboretuma Opeka, dvoraca Bela I i Bela II nalaze u ili u krugu do pet kilometara od obuhvata parka prirode. Sjedište buduće javne ustanove u Trakošćanu bi zasigurno pridonijelo dodatnom interesu posjetitelja da obiđu sve te lokacije – naglasio je Stričak dodavši kako je prednost i činjenica da država na toj lokaciji već raspolaže odgovarajućim nekretninama, što omogućuje brzu i racionalnu uspostavu sjedišta Javne ustanove.
Prema mišljenju župana, proglašenje Parka prirode “Zagorske gore” otvara prostor za cjelogodišnji turizam temeljen na očuvanoj prirodi – od pješačkih i biciklističkih ruta, planinarskih i poučnih staza, do interpretacijskih i posjetiteljskih centara. Time se stvaraju nove prilike za lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ugostitelje i pružatelje smještaja, a lokalni proizvodi i usluge dobivaju dodatnu vrijednost kroz povezivanje s oznakom zaštićenog područja.
– Sjedište Javne ustanove u Trakošćanu imalo bi važnu stratešku ulogu u koordiniranom upravljanju, zaštiti i promociji prirodne baštine Parka prirode “Zagorske gore”. Blizina terena omogućuje kvalitetnije praćenje stanja prirode, provedbu stručnih i znanstvenih aktivnosti, ali i stalnu prisutnost uprave u prostoru koji štiti – zaključuje varaždinski župan Anđelko Stričak pritom istaknuvši da, kakva god odluka na kraju bude donesena, niti jedna županija neće biti zakinuta jer bi u njoj trebala biti ispostava javne ustanove, ako ne i sjedište.
Odluka o sjedištu kao test ozbiljnosti projekta
Zaključno, rasprava u Saboru pokazala je da pitanje sjedišta Parka prirode “Zagorske gore“ nadilazi simboliku i lokalne interese. Riječ je o odluci koja će izravno utjecati na brzinu uspostave Parka, njegovu učinkovitost i vidljivost u javnosti.
Nakon donošenja Zakona, slijedi uredba o sjedištu i početku rada Javne ustanove. Upravo će ta odluka pokazati hoće li Park prirode “Zagorske gore“ odmah započeti s konkretnim aktivnostima ili će se, zbog dugotrajnih procedura, njegov puni potencijal odgoditi na nekoliko godina.
Kako je poručeno u saborskoj raspravi, Park prirode ne bi smio biti prepreka razvoju, već njegova platforma i katalizator – a izbor sjedišta prvi je konkretan korak u tom smjeru.
