Krapinsko – zagorska županija domaćin je sastanka Vlade Republike Hrvatske i župana uključenih u Razvojni sporazum ‘Sjever’. Sastanak se održava u Dvorcu ‘Mihanović’ u Tuheljskim Toplicama, a sudjeluju župani svih pet županija uključenih u sporazum (Krapinsko – zagorska, Varaždinska, Međimurska, Bjelovarsko – bilogorska i Koprivničko – križevačka), premijer Andrej Plenković brojni ministri iz Vlade, državni tajnici, čelnici jedinica lokalnih samouprava te ravnatelji razvojnih agencija.
Podsjetimo, Razvojni sporazum ‘Sjever’ sklopilo je osam ministarstava i pet spomenutih županija. Njegova svrha je usklađivanje prioriteta razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđivanje strateških projekata regionalnog razvoja te planiranje sredstava za njegovu provedbu.
‘Sjever je gospodarski snažan’
Sjever je specifičan po tome što ima snažnu gospodarsku aktivnost, a to je temelj za buduća ulaganja, smatra ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman.
– Kroz ovaj format sagledavamo razvojne prioritete sjevera Hrvatske i imamo priliku razgovarati o razvojnim projektima i njihovoj implementaciji – kazala je Mikuš Žigman te dodala da je u okviru ulaganja iz EU fondova na sjeveru Hrvatske do sada uloženo gotovo 3 milijarde eura:
– To pokazuje snažan iskorak i brigu Vlade RH prema potrebama pet sjevernih županija – dodala je ministrica.
Istaknula je da je savjet za sjever važan i u kontekstu budućeg planiranja korištenja sredstava u okviru nove višegodišnje financijske perspektive, a koja se trenutno pregovara na razini EU.
– Razgovarat će se o razvojnim potrebama ovih pet županija i načinu kako se one mogu kvalitetno integrirati u budući operativni program, odnosno program sredstava koja će biti na raspolaganju Hrvatskoj – zaključila je Mikuš Žigman.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je uoči sjednice dodijelilo 11 ugovora vrijednih gotovo 4 milijuna eura iz Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike RH. Ministar David Vlajčić kazao je da su ugovori usmjereni na primarnu proizvodnju, preradu, male poljoprivrednike i mlade.
– Sedam od 11 dobitnika uvogora su mladi poljoprivrednici koji su dobili 75.000 eura bespovratnih sredstava. Oni su budućnost hrvatske poljoprivrede i svi su iz područja neke od pet županija uključenih u Razvojni sporazum ‘Sjever’. Sredstva namjeravaju uložiti u podizanje novih trajnih nasada, u nabavu stoke, u obnovu mehanizacije, u obnovu i izgradnju objekata, kupnju strojeva i zemljišta… Zadovoljstvo je bilo dodijeliti im ove ugovore – rekao je ministar.
Jedan od problema s kojim se poljoprivrednici suočavaju na sjeveru Hrvatske su male parcele. No, ministar kaže da i za to postoji rješenje:
– Komasacija je nešto za što nastojimo izdvajati sredstva, a kroz izmjene zakona smo je i olakšali. Pozivamo sve jedinice lokalne samouprave i dalje radimo na projektima komasacije. Također, pripremamo Zakon o poljoprivrednom zemljištu u kojem planiramo napraviti određena olakšanja u smjeru jednostavnijeg komasiranja i rješavanja ostavine nakon smrti vlasnika – dodao je ministar.
‘Poljoprivreda u Hrvatskoj ima budućnost’
Jedan od dobitnika ugovora je tvrtka ‘Dodlek Agro’ iz Belice koja kreće u nadogradnju skladišta, automatizaciju pogona i kupnju poljoprivredne mehanizacije. Tvrtka se bavi proizvodnjom krumpira, pšenice i kukuruza šećerca. Ovaj projekt stajat će ih 3,2 milijuna eura, a dobivenim ugovorom pokriveno im je 65 posto tog iznosa. Ispred tvrtke se obratio Karlo Dodlek, koji je istaknuo da poljoprivreda u Hrvatskoj ima budućnost:
– Ovim poslom se bavimo već 65 godina, to je obiteljska tradicija, ja sam četvrta generacija i nastavljamo dalje. Radimo 240 hektara zemlje, 95 posto je naša zemlja, nešto sitno smo u najmu, no nadamo se da će komasacija doći što prije jer su naše parcele dosta razbacane – kazao je Dodlek.
‘Pet plus jedan’
Na početku sjednice, uvodno se svim gostima obratio domaćin – župan Željko Kolar. Podsjetio je da je Krapinsko – zagorska županija kroz Sporazum predvidjela pet strateških projekata i jedan pomoćni, od čega se provode dva strateška i pomoćni, u vrijednosti oko 65 milijuna eura.
– Ti će projekti biti gotovi skuladno pozivima koji su raspisani i s tim možemo biti zadovoljni – istaknuo je uvodno župan i dodao da u okviru sporazuma ima i puno zajedničkih projekata vezanih uz komunalnu infrastrukturu, pruge, ceste…
Podsjetio je da je Odbor regija Krapinsko – zagorsku županiju proglasio ‘Europskom poduzetničkom regijom’ za 2024. i 2025. godinu i da je KZŽ bila prva u RH koja je ponijela tu prestižnu titulu. Također, dodao je da je ugledni američki Financial Times Krapinsko – zagorsku županiju uvrstio na 4. mjesto malih regija budućnosti pogodnih za privlačenje investicija, da Županija ima svoju platformu za privlačenje investicija ‘Invest in Zagorje’, te da je KZŽ od 2021. do 2024. godine povukla 98.967.000 eura iz EU fondova, što je najviše u Hrvatskoj.
– Indeks razvijenosti iz 2024. godine pokazuje da smo mi iz druge skupine skočili u treću i jedina smo županija koja je napravila taj iskorak. Nezaposlenost nam je malo iznad tri posto, peti smo po visini dohotka u RH, a to su sve snažni pokazatelji pametnog gospodarenja i to nam donosi rezultate – ističe Kolar.
Dodao je da je KZŽ iznimno snažna i po pitanju kontinentalnog turizma:
– Poznati smo po našim toplicama, po našem nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, na stotine tisuća ljudi posjećuje naše muzeje… Bilježimo 214.000 dolazaka gostiju i 468.000 noćenja – iznio je ključne podatke župan.
Osvrnuo se potom i na projekte u okviru Razvojnog sporazuma koji su trenutno u provedbi na području županije:
– ‘Potresna obnova Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice’ je projekt vrijedan 25.469.000 eura. Prvi dio u okviru NPOO-a je dovršen, a stara zgrada bit će gotova do 30. lipnja. Drugi projekt je ‘Gradnja bazena i hotela Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice’ vrijedan 17.426.000 eura, 93 posto su bespovratna sredstva. Gradimo hotel s 4 zvjezdice, imat će 50 kreveta, novi wellness i spa centar, natkriveni bazen, novu kuhinju i restoran. Radovi će završiti do kraja lipnja. Treći projekt je ‘Znanstveno-edukativni zabavni centar’, njegova je vrijednost 24.630.000 eura plus 4 milijuna eura za opremanje. Još jedan u nizu projekata je i ‘Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice’ čija je vrijednost 19.120.000 eura. Radovi sjajno napreduju, tri tjedna smo ispred rokova, a završetak je predviđen u siječnju iduće godine – pobrojao je Kolar.
Potom se posebno osvrnuo na dogradnju, izgradnju ili rekonstrukciju škola, njih ukupno 18, te sportskih dvorana, njih ukupno 12, a s ciljem da sve škole mogu prakticirati rad u jednoj smjeni.
– Ukupno ćemo dobiti 85 novih učionica. Trenutno imamo 14 ugovorenih projekata, uključujući danas ugovorenih pet, dva su u fazi ugovaranja, a još dva su u pripremi. Radi se o investiciji od 109 milijuna eura, od čega je preko NPOO-a osigurano 72 milijuna eura, Županija osigurava 20 milijuna, jedinice lokalne samouprave 7 milijuna, a ministarstva pokrivaju Centar u Krapinskim Toplicama – istaknuo je Kolar.
‘Točka na i’
Za kraj se osvrnuo i na strateški projekt koji još nije pokrenut, no kako kaže župan, taj je ujedno i najbitniji:
– Centar za zdravlje srca i mozga nismo realizirali, no on je na listi onih naših pet strateških projekata i to na prvom mjestu! Specijalna bolnica u Krapinskim Toplicama je jedina ustanova koja se bavi rehabilitacijom pacijenata s neurološkim problemima i bolestima. Već pet godina govorimo da je ovo za nas ključno. Pred nama je sad nova financijska omotnica stoga molimo da konačno nađemo rješenje, a i Županija je također spremna financijski se uključiti. To bi bila ‘točka na i’ Razvojnog sporazuma ‘Sjever’ i vjerujem da ćemo ga realizirati – poručio je Kolar.
Završno je istaknuo da će se na području županije u 2026. i 2027. godini realizirati investicije vrijedne preko 200 milijuna eura.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je ravnomjeran regionalni razvoj jedan od ključnih prioriteta Vlade te naglasio da će se kvalitetna suradnja sa županijama, ostvarena kroz razvojne sporazume u proteklih pet godina, nastaviti i u budućnosti. U tom kontekstu podsjetio je da su u saborsku proceduru upućeni novi zakoni o regionalnom razvoju, o kojima se već raspravljalo na redovitim sastancima Vlade i Zajednice županija.
Cilj zakona je institucionalizirati dosadašnju uspješnu praksu koja se temelji na sustavnom dijalogu, funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji, čime su jedinicama lokalne i područne samouprave omogućeni veći prihodi i snažnija realizacija razvojnih projekata.
Jednake šanse svima
– Razvojni sporazumi počivaju na četiri stupa i usmjereni su na to da Hrvatska napreduje u svim krajevima, uz stvaranje jednakih šansi bez obzira na početne razvojne pozicije – poručio je premijer.
Poseban naglasak stavljen je na ulaganja u prometnu, obrazovnu, zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu, kao i na stvaranje preduvjeta za nova ulaganja i otvaranje radnih mjesta, s ciljem zadržavanja stanovništva u krajevima pogođenima depopulacijom. Plenković je pritom podsjetio da je samo ove godine za demografsku politiku osigurano 800 milijuna eura.
Govoreći o sjeveru Hrvatske, premijer je istaknuo velik broj projekata koji su u visokoj fazi realizacije ili pred dovršetkom, uključujući i opsežnu postpotresnu obnovu. Naglasio je da je država kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Instrument EU sljedeće generacije uložila povijesna sredstva, pri čemu je za obnovu Zagreba i pogođenih županija do sada izdvojeno više od 4,3 milijarde eura.
Plenković je podsjetio i na gospodarske pokazatelje, istaknuvši da je Hrvatska od 2016. godine povećala razvijenost s 61 na 78 posto prosjeka EU prema BDP-u po stanovniku, uz 300.000 zaposlenih više i nezaposlenost na razini prirodne. Najavio je nastavak reformi usmjerenih na jačanje investicijske klime, digitalizaciju i pripreme za članstvo u OECD-u.
Zaključno je poručio da Vlada želi dodatno intenzivirati institucionalnu suradnju sa županijama kroz novi zakon i sustavne dijaloge po regijama, kako bi se zajednički definirali stvarni prioriteti i nastavila ravnomjerna ulaganja u sve dijelove Hrvatske, neovisno o političkim razlikama.
