Procjena proizvodnje žitarica i ostalih poljoprivrednih usjeva za proteklu godinu pokazuje zabrinjavajuće trendove u hrvatskoj poljoprivredi. Iako je zabilježen rast proizvodnje pšenice i suncokreta, značajan pad kod krumpira, kukuruza, soje i šećerne repe mogao bi imati ozbiljne posljedice za domaće tržište hrane i cijene za potrošače.
Više pšenice, ali manje ključnih kultura
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Ministarstva poljoprivrede, u protekloj godini u Hrvatskoj je proizvedeno više od milijun tona pšenice, što je 235.000 tona ili 29 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast predstavlja rijetku pozitivnu vijest u ukupnoj slici domaće poljoprivredne proizvodnje.
S druge strane, proizvodnja kukuruza u zrnu bilježi osjetan pad. Lani je proizvedeno oko 1,7 milijuna tona kukuruza, što je 18 posto manje nego godinu ranije. Riječ je o kulturi koja ima ključnu ulogu u stočarstvu i prehrambenoj industriji.
Šećerna repa i soja u padu, industrija pod pritiskom
Posebno zabrinjava podatak o proizvodnji šećerne repe, koja je pala na 406.000 tona, odnosno 65.000 tona manje nego prethodne godine, što predstavlja pad od 14 posto. Takav trend dodatno opterećuje domaću industriju šećera, koja se već godinama suočava s izazovima konkurentnosti i održivosti.
Ništa bolja situacija nije ni kod soje, koje je proizvedeno oko 200.000 tona, što je 22 posto manje, odnosno 35.000 tona manje u odnosu na godinu ranije.
Drastičan pad proizvodnje krumpira – veći uvoz i više cijene
Najveći udarac domaćoj proizvodnji bilježi krumpir, jedna od osnovnih namirnica u hrvatskim kućanstvima. Prošle godine proizvedeno je svega 110.000 tona krumpira, što je 24.000 tona manje, odnosno pad od 18 posto.
Ovakav pad znači da će Hrvatska biti prisiljena na povećani uvoz krumpira, što u uvjetima rasta cijena hrane i troškova transporta gotovo sigurno vodi prema skupljem krumpiru na policama trgovina. Time domaći potrošači postaju izravni taoci slabije domaće proizvodnje.
Suncokret kao rijetka svijetla točka
Za razliku od većine kultura, proizvodnja suncokreta bilježi rast. Tijekom protekle godine proizvedeno je 205.000 tona, što je 13 posto više nego godinu ranije, navodi Državni zavod za statistiku. Taj rast ipak nije dovoljan da neutralizira negativne trendove kod ostalih strateških kultura.
Što nas čeka?
Pad proizvodnje krumpira i drugih važnih usjeva otvara pitanje samodostatnosti hrvatske poljoprivrede, ali i dugoročnog utjecaja na cijene hrane, sigurnost opskrbe i položaj domaćih proizvođača. Bez ozbiljnijih mjera potpore i prilagodbe klimatskim i tržišnim uvjetima, domaća polja mogla bi sve češće zamjenjivati – uvozne namirnice.
