Cijene plemenitih metala, uključujući zlato i srebro, doživjele su dramatičan pad početkom ovog tjedna, nastavivši trend gubitaka koji je započeo krajem prošlog tjedna. Cijena zlata pala je za 8,6 posto i trgovalo se po cijeni od oko 4115 eura po unci, nakon što je već u petak potonula za više od 10 posto. Iako je došlo do značajnog povlačenja, zlato je još uvijek u plusu od početka godine, s rastom od oko 10 posto, što pokazuje njegovu snagu u prethodnim mjesecima, prema informacijama iz Business Insidera, prenosi Poslovni dnevnik.
Međutim, još veći pad zabilježilo je srebro, čija je cijena pala za čak 13,9 posto, dosegnuvši 67,50 eura po unci. Ovaj pad uslijedio je nakon drastičnog pada od 36 posto u petak. Trgovanje srebrnim metalima u prvom danu tjedna bilo je vrlo nestabilno, s cijenama koje su nakratko porasle, a potom ponovno potonule za 12 posto u odnosu na petak. Unatoč ovim padovima, srebro još uvijek bilježi rast od 7,2 posto u 2026. godini.
Uzrok pada: Politika Federalnih rezervi
Pad cijena plemenitih metala izazvan je očekivanjima promjena u monetarnoj politici SAD-a. Naime, američki predsjednik Donald Trump imenovao je Kevina Warsha za novog čelnika Federalnih rezervi (Fed), koji će preuzeti funkciju nakon isteka mandata Jeromea Powella u svibnju. Warsh je poznat u financijskim krugovima kao netko tko podupire strožu monetarnu politiku i veće očuvanje neovisnosti središnje banke.
Ova očekivanja o budućim potezima Feda dovela su do jačanja američkog dolara, što je stvorilo pritisak na cijene roba izraženih u dolarima, poput zlata i srebra. Vishnu Varathan, voditelj istraživanja za Aziju u banci Mizuho, naglašava da smanjenje bilance Feda može pomoći smanjenju strahova od slabijeg dolara i time objasniti padove cijena plemenitih metala.
Temeljni faktori i dalje podržavaju cijene zlata
Unatoč naglom padu, analitičari smatraju da temeljni faktori koji podržavaju cijene plemenitih metala i dalje postoje. Zlato je nedavno uživalo u velikoj potražnji od strane središnjih banaka, a geopolitičke napetosti u svijetu također su imale pozitivan utjecaj na cijenu. Daniel Hynes, viši analitičar za robe u ANZ-u, smatra da temeljni faktori poput neizvjesnosti na svjetskoj sceni ostaju snažni te bi mogli pružiti potporu cijeni zlata, unatoč trenutnoj volatilnosti.
Hynes također ističe da bi, uz kontinuirane globalne napetosti i ključnu ulogu SAD-a u tom procesu, potražnja za sigurnim utočištem, kao što je zlato, mogla ostati visoka. Prema njegovim riječima, ne očekuje se da će se interes za zlato smanjiti u skoroj budućnosti, jer ulagači mogu ponovno gledati na zlato kao zaštitu od neizvjesnosti.
Srebro suočeno s većim prijetnjama
Iako je srebro posljednjih mjeseci bilježilo veći rast od zlata, analitičari upozoravaju da bi srebro moglo imati veće izazove u održavanju rasta. Ole Hansen, voditelj robne strategije u Saxo Bank, ističe da bi cijene srebra mogle biti podložne korekciji nakon velikog rasta cijena, iako očekuje da će zlato nastaviti privlačiti potražnju, usprkos padovima. S druge strane, srebro bi moglo imati poteškoća u održavanju tempa, jer ovisnost o industrijskoj potražnji može predstavljati izazov, osobito u sektorima poput solarnih panela, gdje se istražuju alternativni materijali.
Dodatni pritisak na cijenu srebra mogao bi doći i od rasta ponude otpada, jer mnogi vlasnici poluga, nakita i pribora za jelo odlučuju unovčiti svoj srebrni inventar nakon sedmerostrukog povećanja cijena u posljednjem desetljeću.
Neizvjesnost i dalje ključna
Iako su cijene plemenitih metala posljednjih dana drastično pale, analitičari vjeruju da osnovni faktori, poput geopolitičke nestabilnosti i potražnje od strane središnjih banaka, i dalje pružaju podršku cijenama zlata. Zlato bi moglo ostati privlačno kao sigurno utočište za ulagače, dok bi srebro moglo suočiti s većim izazovima zbog svoje ovisnosti o industrijskim potrebama. Kako se situacija bude razvijala, tržište plemenitih metala i dalje će biti pod velikim utjecajem geopolitike i promjena u monetarnim politikama.
