Naizgled nježna i mirisna biljka, komorač u vrtu može imati iznenađujuće snažan utjecaj na sve što raste oko njega. Iako nije otrovan i ne širi bolesti, mnogi vrtlari primjećuju da povrće posađeno u blizini komorača slabo napreduje, žuti ili lakše obolijeva, piše Podravski list.
Zašto je komorač loš susjed povrću?
Glavni razlog leži u allelopatiji – prirodnom procesu u kojem komorač iz svojih korijena izlučuje kemijske tvari u tlo. Te tvari nisu opasne za ljude, ali mogu usporavati klijanje i rast drugih biljaka. Posebno su osjetljive:
- Rajčica
- Paprika
- Grah
- Grašak
- Lisnate kulture
Povrće u blizini komorača često razvija slabije korijenje, tanje stabljike i sporiji rast, što ga čini podložnijim bolestima i truljenju.
Duboki korijen i konkurencija za hranjive tvari
Osim kemijskog utjecaja, komorač ima snažan i dubok korijenov sustav koji intenzivno crpi vodu i hranjive tvari iz tla. Tijekom sušnih razdoblja, biljke oko njega prve pokazuju znakove stresa: venuće, žućenje listova i zastoj u rastu. Oslabljene biljke lakše podležu gljivičnim bolestima, iako komorač ne uzrokuje trulež izravno.
Sjena i smanjen protok zraka
Odrasli komorač može biti visok i imati gusto lišće, što stvara sjenovita i vlažna okruženja. Slaba prozračnost tla pogoduje razvoju gljivičnih bolesti, a učinak je izraženiji na težim tlima koja zadržavaju vodu. Rezultat? Povrće u neposrednoj blizini često propada.
Kako saditi komorač bez štete povrću
Zanimljivo, komorač ne smeta sam sebi i može rasti uz druge biljke iste vrste. Za sigurno planiranje vrta preporučuje se saditi ga odvojeno:
- Na rub vrta
- U zasebnu gredicu
Na taj način izbjegava se negativan utjecaj na osjetljive povrtlarske kulture.
Prednosti komorača u vrtu
Iako može naštetiti povrću, komorač nije loša biljka:
- Privlači korisne kukce i oprašivače
- Djeluje kao prirodni predátor štetnika
- Jestiv je i aromatičan
Pravilnim razmakom i dobrom drenažom tla njegov utjecaj može se svesti na minimum, a vrt ostaje zdrav i uravnotežen.
