Hrvatska godišnje uvozi milijun svinja, goveda i ovaca, dok broj domaćih životinja i dalje pada, pokazuju najnoviji podaci Državni zavod za statistiku (DZS). Trend smanjenja stočnog fonda nastavljen je i protekle godine, a rekordni uvoz mesa i žive stoke potvrđuje sve veću ovisnost o inozemstvu, prenosi Danica.
Pad broja peradi, ovaca i goveda
Prema podacima DZS-a, početkom studenoga Hrvatska je imala oko 10,8 milijuna komada peradi, što je 540.000 ili pet posto manje nego na isti dan godinu ranije.
Broj ovaca i koza pao je na 521.000 grla, odnosno 32.000 ili šest posto manje nego prethodne godine.
Negativan trend bilježi se i kod goveda. Na dan 1. studenoga protekle godine bilo je 418.000 grla, što je oko 4.000 ili jedan posto manje u odnosu na isto razdoblje ranije.
Broj svinja stagnira, ali daleko od nekadašnjih razina
Jedina kategorija bez značajnijeg pada su svinje, kojih je bilo oko 877.000, odnosno približno jednako kao i prethodne godine.
No, ta stagnacija ne može sakriti dugoročni pad. Prije desetak godina Hrvatska je imala oko 1,2 milijuna svinja, dok je u međuvremenu potrošnja svinjetine po stanovniku znatno porasla. Rezultat je jasan – domaća proizvodnja ne prati potražnju, a razlika se nadoknađuje uvozom.
Rekordan uvoz stoke i mesa u 2024.
Tijekom 2024. godine Hrvatska je uvezla čak milijun komada svinja, goveda i ovaca, što je rekordna brojka. Istodobno se bilježi i rekordan uvoz svježeg mesa, čime je Hrvatska među najlošijima u Europskoj uniji po ovisnosti o uvozu u sektoru stočarstva.
Struktura uvoza pokazuje snažnu ovisnost o nekoliko zemalja:
- Svinje: Uvezeno je 645.000 komada, od čega najviše iz Nizozemska – oko 318.000.
- Goveda: Uvezeno je 204.000 grla, a prednjači Rumunjska s oko 53.000 komada.
- Ovce i koze: Uvezeno je oko 120.000 komada, ponajviše iz Mađarska i Rumunjske (ukupno oko 111.000).
Ovisnost o uvozu bez naznaka preokreta
Kontinuirani pad broja domaćih životinja, rast potrošnje mesa i rekordni uvoz upućuju na duboke strukturne probleme hrvatskog stočarstva. Bez snažnijih poticaja, ulaganja u modernizaciju i dugoročne strategije samodostatnosti, stručnjaci upozoravaju da bi se negativni trend mogao nastaviti.
Ako se sadašnji smjer ne promijeni, Hrvatska bi mogla postati još ovisnija o uvozu, dok će domaća proizvodnja nastaviti padati – unatoč velikom poljoprivrednom potencijalu zemlje.
