Sigurnost prometa u Hrvatskoj ponovno je u fokusu javnosti. Iako je 2026. godina započela s ohrabrujućim brojkama, dugoročni trendovi upozoravaju na ozbiljne rizike – osobito kada je riječ o starijim vozačima, starim vozilima i nepoštivanju osnovnih sigurnosnih pravila poput vezanja pojasa, piše Večernji list.
Manje poginulih na početku 2026., ali izazovi ostaju
Hrvatska je 2026. godinu započela optimistično, sa smanjenim brojem prometnih nesreća i poginulih osoba. Na skupu o sigurnosti cestovnog prometa održanom u Zagreb, Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije, istaknuo je da je u prvih mjesec i pol dana ove godine zabilježeno 33,3 posto manje poginulih nego u istom razdoblju lani.
Do 15. veljače 2026. na hrvatskim cestama smrtno je stradalo 16 osoba, dok su u istom razdoblju prošle godine poginule 24 osobe. Ukupno su evidentirane 3355 prometne nesreće, u odnosu na 3559 lani. Ozlijeđeno je 1056 osoba, pri čemu je broj teško ozlijeđenih manji za 29 posto, a lakše ozlijeđenih za 11,7 posto.
Ipak, 2025. godina donijela je pogoršanje – broj poginulih povećan je za 22 osobe, odnosno 9,2 posto. Ukupno je u prometu poginula 261 osoba, među njima i osmero djece.
Sve više vozila na cestama, gotovo dvostruko više motocikala
Unatoč negativnim trendovima iz prošle godine, 2025. je i dalje treća godina s najmanjim brojem poginulih otkako Hrvatska vodi službenu statistiku. No, treba uzeti u obzir i širu sliku.
Broj registriranih vozila u 2025. porastao je za 105.393, a u posljednjih deset godina povećan je za 792.288 vozila, što je rast od 40,2 posto. Posebno je izražen porast broja motocikala – u deset godina njihov je broj gotovo udvostručen i danas ih je registrirano 120.374.
Promet je povećan na svim cestama, uključujući i autoceste, kojima je prošle godine prošlo čak 101.415.830 vozila. Ipak, čak 81,4 posto svih prometnih nesreća dogodilo se u naseljima. U tim je nesrećama poginulo 144 osoba, dok ih je izvan naselja stradalo 117.
Najčešće se gine na ravnoj cesti i u starom automobilu
Analiza pokazuje da se u Hrvatskoj najčešće gine na ravnoj cesti – čak 114 osoba izgubilo je život na ravnim dionicama, a 96 u zavojima. Takvi podaci upućuju na prisutnost barem jednog od četiri glavna uzroka teških prometnih nesreća: neprilagođene brzine, alkohola, nekorištenja sigurnosnog pojasa i korištenja mobitela tijekom vožnje.
Zabrinjava podatak da 37,06 posto poginulih nije bilo vezano sigurnosnim pojasom.
Dodatni problem predstavlja starost voznog parka. U čak 57,5 posto slučajeva prometnih nesreća s poginulim osobama, krivci su upravljali vozilima starijima od 15 godina, dok je 6,6 posto njih vozilo automobile stare između 12 i 14 godina. U vozilima starijima od 12 godina poginulo je čak 93 posto svih stradalih osoba.
Drugim riječima, velik broj građana i dalje vozi automobile bez suvremenih sigurnosnih sustava, a pritom ne koristi ni osnovnu zaštitu – sigurnosni pojas.
Stariji vozači rizičniji čak i od mladih
Iako se mladi vozači često percipiraju kao najrizičnija skupina, statistika pokazuje drukčiju sliku.
Mladi vozači skrivili su 3753 prometne nesreće u kojima je poginulo 27 osoba, 368 ih je teško ozlijeđeno, a 1768 lakše.
S druge strane, vozači stariji od 65 godina skrivili su 4206 nesreća – više nego mladi – u kojima je poginulo 49 osoba, 390 ih je teško ozlijeđeno, a 1265 lakše. Time se ova dobna skupina pokazuje rizičnijom čak i od mladih, neiskusnih vozača.
Muškarci su pritom znatno rizičniji od žena. Od 228 vozača koji su prouzročili prometne nesreće s poginulim osobama, njih 87,3 posto bili su muškarci.
Alkohol, brzina i motociklisti
U nesrećama koje su skrivili vozači pod utjecajem alkohola – ukupno 4392 takve nesreće – poginulo je 47 osoba, dok ih je 580 teško, a 1570 lakše ozlijeđeno.
U nesrećama koje su skrivili vozači motocikala i mopeda poginula je 71 osoba, što dodatno potvrđuje koliko je ta skupina sudionika u prometu ranjiva.
Tijekom 2025. godine u nadzoru prometa utvrđeno je ukupno 905.976 prometnih prekršaja. Najviše je bilo prekršaja zbog prekoračenja brzine – 320.358, odnosno 35,4 posto svih prekršaja. Zbog vožnje pod utjecajem alkohola sankcionirano je 42.199 vozača.
Stari automobili i stare navike skupo nas koštaju
Iako početak 2026. donosi ohrabrujuće pokazatelje, podaci jasno ukazuju na ključne probleme hrvatskog prometa: star vozni park, nekorištenje sigurnosnog pojasa, vožnju pod utjecajem alkohola i rizične skupine vozača, među kojima se posebno izdvajaju stariji vozači.
Ako želimo dugoročno smanjiti broj poginulih i ozlijeđenih na hrvatskim cestama, nužno je ulagati u obnovu voznog parka, pojačati nadzor i, prije svega, promijeniti prometne navike. Jer statistika pokazuje – prečesto stradavamo na ravnoj cesti, u starom automobilu i bez vezanog pojasa.
