Pri odabiru drva za ogrjev, osim kalorijske vrijednosti i vremena gorenja, važna je i otpornost drva na truljenje. Neka drva počinju propadati već nakon godinu ili dvije ako su izložena vlazi, dok druga mogu stajati desetljećima bez većih promjena. Brzo trule meka i porozna drva, posebno ona s niskom prirodnom zaštitom od gljivica i mikroorganizama, piše Podravski list.
Vrste drva koje najbrže trune
Među vrstama drva poznatim po brzom truljenju ističu se:
- topola – niska gustoća i visoka sposobnost upijanja vlage
- vrba – lako upija vodu i pogoduje razvoju gljivica
- breza – tanka kora brzo dopušta prodor vlage
- joha – mekano drvo s poroznom strukturom
Ove vrste brzo upijaju vlagu, što stvara idealne uvjete za razvoj gljivica truležnica, bakterija i drugih mikroorganizama koji razgrađuju drvenu strukturu.
Zašto drvo trune? Kemija i struktura drva
Brzina truljenja ovisi o kemijskom i strukturnom sastavu drva. Drvo se sastoji od:
- celuloze – lako razgradiva od strane mikroorganizama
- hemiceluloze – također podložna razgradnji
- lignina – pruža veću otpornost na truljenje
Vrste drva s manjim udjelom lignina i prirodnih zaštitnih tvari, poput tanina i smola, propadaju brže. Primjeri:
- hrast i bagrem – visoka otpornost zbog sadržaja tanina
- topola i vrba – vrlo mala prirodna zaštita, brzo trunu
Vlaga – ključni faktor truljenja
Vlaga je presudna u procesu truljenja. Kada sadržaj vlage u drvu prelazi 20%, stvaraju se uvjeti za razvoj gljivica. Drvo položeno direktno na tlo, bez ventilacije ili izloženo kiši, trune mnogo brže.
Pravilno skladišteno i ventilirano drvo može trajati mnogo dulje, čak i kod vrsta koje prirodno nisu otporne na truljenje drva.
struktura drva i njena uloga u truljenju
- Meka i porozna drva – veće stanice i tanje stanične stijenke olakšavaju prodor vlage
- Tvrđa i gušća drva – grab, hrast i bagrem imaju kompaktnu strukturu koja usporava truljenje
Poroznost drva omogućuje zadržavanje vode i mikroorganizama, što ubrzava proces razgradnje.
Utjecaj truljenja na kvalitetu ogrjeva
Brzo truleća drva gube energetsku vrijednost, mrve se i slabije gore. Također mogu razviti plijesan, što nije poželjno za skladištenje u blizini kuće. Zbog toga je preporučljivo koristiti takva drva unutar jedne do dvije godine nakon sječe.
Kako pravilno skladištiti drvo za ogrjev
Za dugotrajnost drva:
- držite drvo podignuto od tla
- zaštitite ga od kiše, ali omogućite dobru ventilaciju
- koristite nadstrešnicu ili drvarnicu s otvorenim stranama
- redovito provjeravajte da se drvo suši i da se ne zadržava vlaga
Pravilnim skladištenjem, čak i drvo s niskom prirodnom otpornosti može trajati dulje, pružajući kvalitetan i dugotrajan ogrjev.
