Svaka nova karta Europe ponovno pokreće staru raspravu: tko je dio Balkana, a tko srednje Europe?
Rasprave o tome pripada li Hrvatska Balkanu ili srednjoj Europi uvijek iznova nastaju u javnom prostoru. Povijest, kultura, geopolitika i osobni identitet često se prepliću, pa pitanje regionalne pripadnosti nadilazi samu geografiju, prenosi Večernji list.
Nedavno je pažnju izazvala karta profila World GeoDemo pod nazivom “Sedam regija Europe“, koja Europu dijeli na sjevernu, središnju, zapadnu, istočnu, južnu, jugozapadnu i jugoistočnu Europu. Uz svaku regiju navedeni su i podaci o broju stanovnika i površini.
Najviše pažnje izazvala je podjela jugoistočne Europe, u koju su uključene Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bugarska i Rumunjska. Iako na karti nigdje ne piše “Balkan“, granice ove regije uvelike se preklapaju s prostorom koji se u javnosti često naziva balkanskim. Hrvatska je tu smještena zajedno s državama koje se tradicionalno povezuju s Balkanom, dok je Grčka na karti odvojena i smještena u južnu Europu.
Slovenija je, s druge strane, smještena u srednju Europu, što dodatno potiče rasprave u hrvatskom kontekstu. Dio javnosti smatra da je Hrvatska srednjoeuropska i mediteranska zemlja, a ne balkanska. Primjeri iz karte također pokazuju koliko su ovakve podjele selektivne i pojednostavljene: Italija je izdvojena u južnu Europu, dok su Španjolska i Portugal smješteni u jugozapadnu Europu.
Komentari na društvenim mrežama brzo su se rasplamsali, često s ironičnim tonom.
– Ako Grčka nije jugoistočna Europa, onda ništa nije jugoistočna Europa. Hrvatska je inače srednja – stoji u jednom komentaru.
Drugi je doveo u pitanje sam koncept srednje Europe:
– Ne postoji srednja Europa. Središte je jedna točka, a ne nekoliko država. Koncept srednje Europe proizlazi iz kompleksa manje vrijednosti građana nekih bivših socijalističkih zemalja – naglašava.
Među komentarima su se pojavila i prozivanja Poljaka:
– Poljaci baš jako žele biti ‘srednja Europa’ – primjetili su jedni.
Drugi su isticali nelogičnosti karte:
– Kako Hrvatska može biti istočno od Mađarske koja je središnja, kad je Hrvatska zapadnije od Mađarske? – pitaju se.
Dok je netko ironično zaključio:
– Smiješno je kako ljudi stvaraju karte na temelju osobnih želja – naglasio je.
Za one koji brane srednjoeuropski identitet Hrvatske, komentar:
– Hrvatska je oduvijek bila srednja! – sažima osjećaj dugog povijesnog i kulturnog kontinuiteta.
Ovakve karte redovito izazivaju snažne reakcije jer regionalni identitet u Europi nije samo pitanje zemljopisne širine. Hrvatska je kroz povijest bila dio srednjoeuropskih političkih struktura poput Habsburške Monarhije, ima snažan mediteranski identitet na obali, ali dijeli i povijesne i kulturne veze s jugoistočnim susjedima. Zato svaka nova karta ponovno postaje povod za staru dilemu: jesmo li Balkan, srednja Europa ili nešto treće?
