U petak je u izložbeno-galerijskom prostoru Muzeja ‘Staro selo’ Kumrovec održana promocija kataloga/fotomonografije “Križevi krajputaši i kapelice poklonci područja župa Tuhelj, Zagorska Sela i Poljana Sutlanska”.
Radi se o publikaciji koja donosi pregled i dokumentaciju križeva krajputaša i kapelica poklonaca s područja župa Tuhelj, Zagorska Sela i Poljana Sutlanska te predstavlja važan doprinos očuvanju lokalne kulturne i sakralne baštine.
Detalje oko same ideje iznijela je muzejska savjetnica Muzeja ‘Staro selo’ Kumrovec, ujedno i autorica predstavljene monografije Tatjana Brlek, spomenuvši da je ona plod višegodišnjeg terenskog rada.
– Područje župa Tuhelj, Zagorska Sela i Poljana Sutlanska je riznica pučke sakralne arhitekture na otvorenom, križeva krajputaša i kapelica poklonaca. U meni se javila ideja da bi tu arhitekturu trebalo dokumentirati kroz fotografiju i zapisivanje podataka kada su križevi postavljeni, razlozi zbog kojih su postavljeni i slično – otkrila je Brlek.
Napominje da se ne može točno utvrditi kada je točno počelo postavljanje pučke sakralne arhitekture, no ne može se reći niti da je završilo.
– Sakralni objekti se postavljaju otkako postoji kršćanstvo te će se i dalje postavljati – dodaje.
Uglavnom se postave kao zahvala, zagovor ili iz općih pobožnosti, odlukom skupine mještana ili pojedinaca, ističe autorica i muzejska savjetnica.
– Na prostoru ovih triju župa u 38 sela pronađeno je 20 kapelica i 53 raspela – zaključila je Brlek.
Upravitelj Župe svete Katarine Zagorska Sela i Župe svete Ane Poljana Sutlanska vlč. Majk Rušec, kazao je da na području ovih župa dosad nije izdano ništa slično, stoga je ova fotomonografija vrlo važna za zajednicu. Osvrnuo se potom na motive postavljanja križeva krajputaša i kapelica poklonaca.
– Razlozi su bili različiti – od zavjetnih motiva, sretnog povratka ljudi s nekog puta i osjećaja da su tijekom tog puta uz sebe imali božju pomoć – pojasnio je velečasni.
Također, spomenuo je i da su ovakvi sakralni objekti imanentni područjima koja njeguju tradiciju poput Hrvatskog zagorja.
Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol sretan je što su Muzeji nakon duljeg vremena ugostili jedan ovakav događaj – predstavljanje publikacije. Također se složio da je sakralna pučka baština Hrvatskog zagorja od iznimne važnosti za lokalnu zajednicu.
– Križevi krajputaši i kapelice su svjedoci ne samo jednog vremena, već i načina života žitelja ovog područja kroz više desetljeća – rekao je ravnatelj.
Za kraj je dodao da fotomonografiju prati i izložba koja se može razgledati u izložbeno-galerijskom prostoru Muzeja ‘Staro selo’ u ovo korizmeno vrijeme.
Na promociji su se okupljenima obratile i predstavnice lokalne samouprave. Načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak istaknula je kako za nju ova fotomonografija ima i osobno značenje jer poznaje gotovo sve križeve, raspela i kapelice s područja općine.
– Moram čestitati i zahvaliti autorici jer je izdavanjem ove monografije zaštićena naša kulturna baština i naš lokalni identitet, što ima velik značaj za cijelo naše mjesto. Ova fotomonografija predstavlja naš kraj, naše stanovništvo, tradiciju i kulturu. Ona je iznimno važna jer obilježava naš identitet koji ne smijemo nikada zaboraviti, već ga moramo prenositi na buduće generacije, a ova će knjiga u tome uvelike doprinijeti – poručila je načelnica.
Čestitala je autorici na velikom trudu te izrazila zadovoljstvo što su posjetitelji imali priliku nabaviti primjerak ove vrijedne publikacije.
U ime Općine Kumrovec okupljenima se obratila i Danijela Lončar, koja je naglasila simboliku križeva krajputaša i kapelica poklonaca u životu lokalne zajednice.
– Oni su tihi putokazi koji svima nama govore što je naša vjera i tko smo zapravo. Ujedno krase naše krajolike, ne samo u općini Kumrovec, nego i u općinama Tuhelj i Zagorska Sela. Želim čestitati autorici na ovom velikom istraživanju i predanom radu, ali i Muzejima Hrvatskog zagorja na svim izložbama i publikacijama koje su trajno nasljeđe za naše buduće generacije. Hvala vam što čuvate našu prekrasnu baštinu – rekla je Lončar.
