U Krapini je danas održana šesta po redu sjednica aktualnog saziva Županijske skupštine KZŽ, koja je već tradicionalno započela Aktualnim satom.
Prva je na redu bila nezavisna vijećnica Ines Debelić, poručivši da Zagorje treba dobiti Centar za palijativnu skrb.
– Iako mobilni palijativni timovi pružaju kvalitetnu uslugu, njihovi su kapaciteti ograničeni i ne mogu pokriti sve potrebe 24 sata dnevno. Moje nedavno osobno iskustvo, ali isto tako i medijski izvještaji, ukazuju na alarmantne podatke – rekla je vijećnica Debelić, nastavivši:
– Od 20 do 40 tisuća osoba treba palijativnu skrb, no tek ih mali dio dobije. Proces dobivanja statusa palijativnog pacijenta zahtijeva šifru od liječnika, nakon čega pacijenti mogu koristiti usluge mobilnog tima. Međutim, smještajni kapaciteti su iznimno oskudni – naglasila je Debelić, kazavši i kako su liste čekanje preduge čak i za redovni smještaj.
– Obitelji su tako prisiljene tražiti smještaj u drugim županijama, suočavajući se s cijenama koje često premašuju 1200 do 1300 eura, što je za većinu mirovina nedostupno. To dovodi do toga da članovi obitelji postaju 24-satni njegovatelji, izgarajući emocionalno i fizički, umjesto da preostalo vrijeme provedu s voljenima. Dodatni teret predstavlja birokracija i dugotrajno čekanje na rješenja, koja često ne dočekaju – zaključila je Debelić, te upitala župana Željka Kolara:
– Kada je otprilike planiran početak i završetak projekta centra za palijativnu skrb? Može li se naći neko privremeno rješenje za poboljšanje palijativne skrbi do realizacije projekta i koja je strategija i plan Županije po pitanju realizacije i izgradnje domova za starije i nemoćne? – pitala je Debelić.
Kolar joj je odgovorio:
– Krapinsko – zagorska županija prepoznaje problem palijativne skrbi. Izgradnja velikog palijativnog centra koji bi primio stotinjak ljudi s projektiranjem, građevinskom dozvolom, izvođenjem radova, to objektivno može biti gotovo za dvije i pol godine u najboljem slučaju. Naravno, da se prije toga dogovori kako će se zatvoriti financijska konstrukcija. No, mi smo svjesni toga pa radimo na tome da do kraja godine otvorimo prvih dvadesetak do tridesetak kreveta – rekao je župan, dodavši kako su se na natječaj Vlade RH za sufinanciranje domova javile samo općine Lobor i Veliko Trgovišće te je samo Lobor ostao u procesu. Model financiranja predviđa 49 posto sredstava od Ministarstva, dok preostali dio od 51 posto dijele KZŽ i Općina Lobor.
Kolarova zamjenica Jasna Petek kazala je kako postoje situacije u kojima obitelj treba predah od skrbi, a bolest se zakomplicira. U takvim slučajevima, stacionarni smještaj postaje neophodan…
– Najveći problem leži u nedostatku stacionarnih kapaciteta za palijativne bolesnike. Iako su povećani kapaciteti u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i Općoj bolnici, to je i dalje nedovoljno. Na području naše županije stalno je oko pedeset palijativnih bolesnika kojima je potrebna skrb, a značajan dio njih zahtijeva stacionarni smještaj – rekla je Petek.
Podsjetimo, KZŽ nije osnivač nijednog doma za starije i nemoćne osobe pri kojem bi se mogao organizirati palijativni odjel.
U nastavku sjednice otvoreno je i pitanje kadrovske situacije u zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Županija. Vijećnica Blaženka Gorupić (HDZ) pitala je kakvo je trenutačno stanje te postoje li konkretne mjere za zadržavanje zdravstvenih djelatnika i sprječavanje odlaska stručnog kadra iz županijskih ustanova.
Naglasila je da se u posljednje vrijeme mnogo govori o ulaganjima u zdravstvenu infrastrukturu i projektima modernizacije, ali da zdravstveni sustav prije svega čine ljudi, stručnjaci koji su godinama gradili iskustvo i značajno doprinijeli kvaliteti zdravstvene skrbi u županiji.
– Postoji li sustavna analiza razloga zbog kojih dio stručnog kadra odlazi iz naših zdravstvenih ustanova te planira li Županija dodatne mjere kako bi se takvi odlasci u budućnosti pokušali spriječiti? – upitala je Gorupić.
Župan Kolar odgovorio je kako svaka zdravstvena ustanova vodi vlastitu kadrovsku analizu i planira potrebe za idućih pet do deset godina, uključujući specijalizacije i zapošljavanje novih liječnika. Istaknuo je kako je deficit liječnika, osobito na primarnoj razini zdravstvene zaštite, problem na razini cijele Hrvatske.
– Kod mladih liječnika interes za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti relativno je mali. U generacijama od tridesetak studenata često je tek jedan ili dvoje zainteresirano za taj segment sustava – kazao je Kolar.
Podsjetio je kako je Županija još prije devet godina počela provoditi mjere za privlačenje kadrova, među ostalim financiranjem stipendija za studente medicine i povećanjem broja specijalizacija. Županija, dodao je, kontinuirano radi i na promociji zdravstvenih ustanova među studentima medicine, posebno među onima koji dolaze iz Zagorja.
Studentima završnih godina studija redovito se predstavljaju mogućnosti zapošljavanja, stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja u županijskim ustanovama.
– Imamo određen odljev liječnika, ali ne u mjeri koja bi nas dovela u kritičnu situaciju. S druge strane, dolaze nam i liječnici iz drugih dijelova Hrvatske – rekao je Kolar.
Kao dio mjera poticanja naveo je i različite modele financijske podrške – od programa u kojem liječnici nakon pet godina rada mogu dobiti službeni automobil, do pomoći pri kupnji stana ili osiguravanja smještaja. Zaključio je kako će Županija nastaviti ulagati u zdravstvenu infrastrukturu i razvoj kadrova, ali i da je spremna razmotriti dodatne prijedloge kako bi se problem nedostatka medicinskog osoblja sveo na najmanju moguću mjeru.
