Svjetski dan voda obilježava se dana 22. ožujka s ciljem podizanja svijesti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost voda i vodnih resursa, njihove zaštite te promicanja održivog korištenja.
Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine, a prvi Svjetski dan voda obilježen je godinu dana kasnije. Svake godine temom Svjetskog dana voda ističe se aktualni ili budući izazov vezan uz upravljanje ovim vitalnim resursom, a temu od 1993. određuje UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje, piše portal EKOvjesnik.
Globalna kriza voda pogađa sve, ali ne jednako
Ujedinjeni narodi ovogodišnji Svjetski dan voda povezuju s ravnopravnošću spolova te ga obilježavaju pod sloganom „Voda i rod – Gdje voda teče, raste jednakost“ („Water and Gender – Where water flows, equality grows“).
Ova tema naglašava poražavajuću statistiku da 2,1 milijarda ljudi i dalje nema siguran pristup pitkoj vodi. Poseban fokus stavljen je na neravnopravnost žena i djevojčica u nerazvijenim zemljama, koje često nemaju osnovne sanitarne uvjete. Uz to što su najčešće odgovorne za mukotrpno prikupljanje vode. One su uglavnom isključene iz procesa odlučivanja o upravljanju tim ključnim resursom.
Nejednakosti povezane s pristupom, korištenjem, upravljanjem i upravljačkim strukturama vodnih resursa usporavaju ostvarenje ljudskog prava na vodu, kao i većine Ciljeva održivog razvoja do 2030. godine. Ovogodišnje izdanje Izvješća UN-a o razvoju svjetskih vodnih resursa, naslovljeno „Voda za sve ljude: jednaka prava i mogućnosti“, donosi sveobuhvatnu analizu utemeljenu na dokazima o povezanosti vode i ravnopravnosti spolova te o napretku u tim područjima, piše portal EKOvjesnik.
Bolji pristup vodi znači bolje zdravlje, obrazovanje i životne uvjete
– Gdje voda teče, raste jednakost. Ondje gdje ljudi nemaju pristup sigurnoj pitkoj vodi i sanitarnim uvjetima u blizini svojih domova, nejednakosti se produbljuju, a žene i djevojčice snose najveći teret. One prikupljaju vodu, upravljaju vodom, one skrbe o osobama koje obolijevaju zbog nesigurne vode. Gube vrijeme, zdravlje, sigurnost i prilike, a sustavi upravljanja vodom prečesto ih isključuju iz donošenja odluka, vodstva, financiranja i zastupljenosti. Zbog toga kriza voda postaje i kriza žena – ističu u Ujedinjenim narodima.
Žudi se za promjenom u koje će žene biti jednake s muškarcima. Sve žene moraju biti ravnopravno zastupljene na svim razinama upravljanja vodnim resursima te sudjelovati u oblikovanju infrastrukture i politike.
Suočeni s rastućim rizicima, od klimatskih promjena i katastrofa povezanih s vodom do nedostatka financiranja, od društvenih normi do nedostataka u upravljanju, potrebno je da svi u potpunosti preuzmu svoju ulogu: upravljati vodom kao zajedničkim dobrom i graditi otpornost za budućnost.
Naravno, to uključuje i uključivanje muškaraca i dječaka kao saveznika u promicanju sigurne vode, sanitarnih uvjeta i higijene za sve, kao i u preispitivanju normi i ponašanja koja sputavaju žene i djevojčice. Samo tako usluge opskrbe vodom mogu zadovoljiti potrebe svih – osnažujući žene i djevojčice da vode zdraviji i ispunjeniji život, pretvarajući vodu u pokretač održivog razvoja i ravnopravnosti od kojeg svi imaju koristi.
Jeste li znali?
- Na svjetskoj razini, više od jedne milijarde žena ili više od četvrtine svih žena (27,1 %) nema pristup sigurno upravljanim uslugama opskrbe pitkom vodom.
- Čak 1,8 milijardi ljudi i dalje nema pristup pitkoj vodi u vlastitom kućanstvu, a u dva od tri kućanstva žene su primarno odgovorne za prikupljanje vode.
- U 53 zemlje za koje postoje podaci, žene i djevojčice provode 250 milijuna sati dnevno u prikupljanju vode – više nego trostruko više od muškaraca i dječaka.
- Na svjetskoj razini, nesigurna voda, sanitarni uvjeti i higijena svakog dana uzrokuju smrt oko 1000 djece mlađe od pet godina.
- Oko 14 % država još uvijek nema mehanizme koji bi osigurali ravnopravno sudjelovanje žena u donošenju odluka i upravljanju u području voda.
Pitka voda u Hrvatskoj
Iako je u Hrvatskoj opća praksa da svi piju vodu iz slavine te je naša voda pitka, istraživanja sveučilišta Yale pokazala su kako stanje baš i nije idealno. Istraživanje iz 2024. pokazalo je da Hrvatska ima ocjenu 63,3, dok je slovenska voda kvalitetnija s ocjenom 70,3.
Kvaliteta pitke vode u Hrvatskoj trenutno ima ocjenu 80,8 od maksimalne 100 dok je voda u Sloveniji bolja s ocjenom 88,2.
Kvalitetu pitke vode za bilo koju državu možete provjeriti OVDJE.
