Europa bi se već u nadolazećim tjednima mogla suočiti s ozbiljnim poremećajima u opskrbi energentima, upozorio je izvršni direktor Shella Wael Sawan, istaknuvši da se posljedice produbljene krize na Bliskom istoku već prelijevaju iz Azije prema zapadu, prenosi Index.
Govoreći na energetskoj konferenciji u Houstonu, Sawan je naglasio da je globalni manjak nafte i ukapljenog prirodnog plina (UPP) već prisilio pojedine azijske zemlje na smanjenje potrošnje. Prema njegovim riječima, isti scenarij mogao bi u vrlo kratkom roku zahvatiti i Europu.
– Posljedice se šire poput valova – prvo južna Azija, zatim jugoistočna i sjeveroistočna, a sada sve više i Europa – upozorio je Sawan.
Zatvaranje ključne rute pogoršalo krizu
Situacija se dodatno zakomplicirala nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta za naftu i plin. Procjenjuje se da kroz taj prolaz inače ide oko petine globalnih zaliha tih energenata.
Vojni izvori navode da Velika Britanija predvodi međunarodne napore za ponovno otvaranje rute, uključujući i razmatranje korištenja dronova za uklanjanje mina. Paralelno, Sjedinjene Američke Države razmatraju i vojne opcije u regiji, iako službeno i dalje ističu nastavak diplomatskih pregovora s Iranom.
Moguće mjere: ograničenja i racionalizacija
Kako bi spriječile nestašice, europske vlade mogle bi biti prisiljene posegnuti za mjerama koje podsjećaju na energetsku krizu iz 2022. godine. To uključuje:
- ograničavanje potrošnje energenata
- poticanje rada od kuće
- smanjenje brzinskih ograničenja u prometu
- povećano korištenje javnog prijevoza
Međunarodna agencija za energiju već je pozvala države na pripremu takvih mjera.
U Aziji su neke zemlje već otišle korak dalje – uveden je četverodnevni radni tjedan, smanjena uporaba klima-uređaja te ograničena službena putovanja.
Tržišna panika i borba za energente
Energetska tržišta već su reagirala snažnim rastom cijena. U posljednja četiri tjedna cijene nafte porasle su za oko 40 posto, dok je plin poskupio čak 60 posto.
Azijske zemlje, među kojima su Kina, Japan i Južna Koreja, ubrzano traže alternativne dobavljače, što dodatno pojačava pritisak na globalno tržište. Posebno se ističe povećana potražnja za američkim energentima.
– Velik dio američkog izvoza sada se preusmjerava u Aziju jer su spremni platiti više – ističu analitičari iz energetskog sektora.
Najgori scenarij još nije izvjestan
Iako upozorenja zvuče alarmantno, stručnjaci naglašavaju da je potpuna nestašica goriva i dalje malo vjerojatna. Takav scenarij ovisio bi o daljnjoj eskalaciji sukoba i njegovom produljenju tijekom ljeta.
– To je jedan od najgorih mogućih ishoda, ali i dalje realan – navode izvori iz britanske energetske industrije.
Za sada je, ističu, veći problem rast cijena nego fizički nedostatak energenata. No ako cijene nastave rasti, moglo bi doći do situacije u kojoj će kućanstva i tvrtke same početi smanjivati potrošnju.
Prijetnja gospodarstvu
Financijske institucije već upozoravaju na šire posljedice. Analitičari s Wall Streeta procjenjuju da bi nastavak energetskog šoka mogao gurnuti Ujedinjeno Kraljevstvo u recesiju.
Morgan Stanley upozorava da bi središnje banke mogle biti prisiljene podizati kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju uzrokovanu skupim energentima – što bi dodatno opteretilo gospodarstvo.
Kako se sukob na Bliskom istoku nastavlja, Europa se nalazi pred neizvjesnim razdobljem u kojem će energetska sigurnost i cijene igrati ključnu ulogu – kako za građane, tako i za cjelokupno gospodarstvo.
