Muzeji u današnje vrijeme sve više nadilaze nacionalne okvire. Iznimka po tom pitanju nije ni Dvor Trakošćan, koji snažno razvija međunarodne suradnje koje hrvatsku baštinu pozicioniraju na globalnoj sceni.
Kroz nedavna gostovanja u Indiji i Mađarskoj te brojne partnerske projekte, Trakošćan, inače jedan od naših najljepših dvoraca, se profilira kao aktivan sudionik međunarodnog kulturnog dijaloga.
O izazovima, prednostima i planovima razgovarali smo s ravnateljicom, Gorankom Horjan.
Iako smo još uvijek na početku 2026. godine, iza vas su već dva međunarodna gostovanja. Izložba “Tko tu koga ženi” predstavljena je u veljači u ART ICHOL centru u Indiji… Kako je došlo do te suradnje i na koji je način indijska publika reagirala na ovu temu koja proizlazi iz hrvatskog kulturnog konteksta?
Vrlo je važno pronaći pouzdanog partnera s kojim možete ostvariti gostovanja. Tu mi najviše pomaže iskustvo rada u ICOM-u jer ta svjetska muzejska organizacija povezuje profesionalce diljem svijeta. Gostovanje smo realizirali zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji s kolegicom Reenom Dewan, direktoricom B-CAF-a, organizacije koja se bavi razmjenom izložbi i umjetnika. Ona za Međunarodni dan muzeja dolazi u Hrvatsku i održat će izlaganje u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu. Zahvalna sam i ravnateljici ART ICHOL Centra, Ambici Beri, koja već niz desetljeća vodi ovaj prestižni izložbeni prostor koji ima i rezidencije za umjetnike u Indiji. Izložba “Tko tu koga ženi” organizirana je u sklopu odobrenog programa međunarodne suradnje muzeja, a tematika ugovorenih brakova odlično je pogođena za indijsku publiku. Naime, tamo ta praksa i dalje postoji, a prati je i fascinacija raskošnim svadbama u stilu Bollywooda. Na otvorenju su bili prisutni međunarodni sudionici kustoskog foruma, indijski muzealci i kulturni djelatnici, kao i predstavnici grada Maihara u kojemu je smješten ART ICHOL Centar na čelu s gradonačelnicom. Uz izložbu, održala sam i predavanje o tome kako se radi muzeološki koncept za jednu takvu izložbu.
Potom je krajem veljače u ‘Triangulum’ Galeriji u Mađarskoj otvorena izložba “With a Croatian Heart – With a Hungarian Soul: The Life and Era of György Draskovich”… Možete li nam približiti suradnju s mađarskim partnerima na izložbi? Koliko je važno zajednički interpretirati povijesne ličnosti koje povezuju više kultura?
Ta je izložba rezultat dvogodišnje suradnje sa Zbirnim centrom Biskupije u Győru, u sklopu koje su djelovala čak dva Draškovića – Juraj II. i Juraj IV. Cijeli koncept osmislio je naš kustos Vinko Kovač, a suradnja će se nastaviti i dalje jer postoji zajednički interes za istraživanje, interpretiranje i predstavljanje javnosti baštine, koja je kroz prošlost bila zajednička te objedinjena pod krunom Habsburgovaca. Prva izložba je bila u Dvoru Trakošćan u 2025. godini, a sada i mađarska javnost može detaljnije dobiti uvid u jednu od najznačajnijih osoba 16. stoljeća ovog povijesnog prostora. Nedavno je cijeli naš kolektiv bio u stručnom posjetu muzejima u Mađarskoj s kojima planiramo suradnju. Uz Ministarstvo kulture i medija koje podupire naše programe, često nam podršku daju i naša veleposlanstva. Tako je u Győru izložbu otvorio hrvatski veleposlanik u Mađarskoj dr. sc. Mladen Andrlić.
Naime, iako se često ističu različitosti u kulturi i jeziku između Hrvata i Mađara, ove zajedničke interpretacije povijesnih ličnosti su iznimno važne jer je u njima sadržana kompleksna isprepletenost kulturnih, političkih i društvenih tekovina Srednje Europe, naglasio je kustos Kovač u prigodi otvorenja. Posebno je istaknuo da su takve osobe djelovale u više kulturnih i društvenih krugova, pa njihovo nasljeđe pripada zajedničkoj baštini, čime se omogućuju nadnacionalni prikazi prošlosti i prava interdisciplinarnost koja povezuje povijest, umjetnost i kulturnu baštinu, čime se omogućuje cjelovitije poimanje tako važnih ličnosti i njihovog utjecaja na zajedničku povijest.
Kako biste opisali strategiju međunarodne suradnje Dvora Trakošćan – koji su ključni ciljevi i što želite postići povezivanjem s muzejima i kulturnim institucijama diljem svijeta?
Strategija međunarodne kulturne suradnje Dvora Trakošćan temelji se na aktivnom umrežavanju s muzejima i kulturnim institucijama u Europi i svijetu, s ciljem jačanja vidljivosti hrvatske baštine, razmjene znanja i razvoja zajedničkih projekata. Glavni ciljevi su uzajamna gostovanja izložbi, dugoročna partnerstva i sudjelovanje u međunarodnim programima, čime se omogućuje cirkulacija sadržaja i povećava dostupnost muzejske građe različitim publikama.
Razvili smo model reciprociteta i kod razmjene izložbi, ali i sudjelovanje u projektima. Posebno su nam važni tematski povezani projekti koji integriraju lokalnu baštinu u širi međunarodni kontekst, kao i kroz sudjelovanje u mrežama poput ICOM-a, što dodatno osnažuje profesionalni profil institucije. Poseban naglasak stavlja se na održivost programa, odnosno maksimalno korištenje resursa kroz višestruka gostovanja, razmjenu izložbi i zajedničku produkciju sadržaja.
Koje su najveće prednosti, ali i izazovi međunarodnih projekata poput ovih – od logistike do prilagodbe sadržaja različitim kulturnim kontekstima?
Bez međunarodne suradnje nemoguće je graditi uspjeh baštinskih institucija. Ona potiče i dolazak inozemnih posjetitelja na našu destinaciju. Takav pristup omogućuje Dvoru Trakošćan da djeluje kao aktivan europski i globalni partner, istodobno doprinoseći razvoju muzejske struke, promociji hrvatske kulturne baštine i jačanju međunarodne kulturne suradnje. I današnja publika je globalna publika, pa je razmjena sadržaja i izbor tema danas puno manji problem.
Pazimo na održiv pristup u realizaciji programa i nastojimo “držati” troškove transporta i osiguranja pod kontrolom. Također, zahvaljujući uzajamnoj razmjeni ne plaćamo izložbene prostore u kojima gostujemo.
Na koji način međunarodne izložbe i partnerstva utječu na vidljivost i percepciju Dvora Trakošćan u globalnom kulturnom prostoru?
Kroz sudjelovanje u međunarodnim projektima i razmjenu izložbi, muzej izlazi iz lokalnog i nacionalnog okvira te se pozicionira kao ravnopravan partner u međunarodnoj muzejskoj zajednici. Prošlogodišnji projekti realizirani u suradnji s institucijama u Portugalu, Kini, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji, dokazali su da se našim programima hrvatska kulturna baština interpretira u različitim kulturnim kontekstima, čime se povećava njezina prepoznatljivost i relevantnost na globalnoj razini. Istodobno, prihvaćanjem stranih izložbi i partnerstava u Trakošćanu, muzej potvrđuje svoju otvorenost, profesionalnost i sposobnost djelovanja sukladno međunarodnim standardima.
Ne utječe to samo na vidljivost, nego i na percepciju muzeja kao suvremene, dinamične i međunarodno umrežene institucije koja aktivno sudjeluje u globalnim kulturnim procesima. Međunarodni projekti pridonose razvoju stručnih kompetencija, razmjeni znanja i uvođenju novih interpretacijskih modela, čime se dodatno podiže kvaliteta muzejske ponude. Tu su i povećani interes publike, privlače se nove skupine posjetitelja i jača povjerenje javnosti.
Kakve planove imate za buduće suradnje?
Zaista smo u punom zamahu – tu su dva projekta za koja smo upravo potpisali ugovore. Jedan je projekt ‘DIKULT’ u okviru INTERREG-a sa slovenskim partnerima i on je startao 1. travnja. U Zagrebu smo pak 24. ožujka potpisali ugovor za implementaciju projekta inkluzije pod nazivom ‘Otkrivanje svjetova: kultura za jednake prilike’. Veliki je interes za naše projekte i za gostovanja u Hrvatskoj. Izložba “Vojnici Josipa Kazimira Draškovića” u Trakošćanu traje do 6. travnja, odmah potom gostuje u Muzeju sinjske alke.
Izložba “Čudesno putovanje na istok” realizira se u suradnji s Regionalnim muzejom iz Yangzhoua, odnosno njihovim Memorijalnim centrom Marka Pola. Marko Polo je u Yangzhou proveo tri godine kao carev dužnosnik i to je bio poticaj da se tamo podigne interpretacijski centar posvećen tom značajnom trgovcu koji je u Europu donio čudesne priče o svojim doživljajima na Istoku. Središnja tema su njegova putovanja, te nove spoznaje i inovacije koje donosi srednjovjekovnoj Europi, dajući golem obol opsežnim i izravnim razmjenama između Istoka i Zapada. Ta razmjena je bila posebno živahna u vrijeme dinastije Yuan, kada Kinom vlada Kublaj Khan, pa su na izložbi predstavljena i umjetnička dostignuća toga vremena. Posebno se ističe upotreba novca, a poseban dio izložbe posvećen je ‘Putu svile’ i prepoznatljivim uzorcima u obradi svile te njezino korištenje u svilarskim radionicama u Italiji iz kojih raskošna tkanina dolazi na tržište oblikujući modu visokog plemstva. Ta tema je također prezentirana na izložbi, budući da Trakošćanom, kao i drugim posjedima u Hrvatskom zagorju, u kasnom srednjem vijeku vladaju grofovi Celjski. Barbara Celjska udajom za kralja Sigismunda Luksemburškog dolazi na ugarski tron kao kraljica i prati najvišu modu svog vremena. Izložba ima snažnu edukativnu komponentu i interaktivne sadržaje. Naš Muzej izložbu o Trakošćanu otvara 11. lipnja u šangajskom muzeju umjetnosti.
U drugoj polovici godine također imamo atraktivne međunarodne projekte, no o tome drugom prigodom.
