Šparoge su izuzetno cijenjeno povrće, poznato po svojim nježnim, sočnim izbojcima koji se koriste u pripremi ukusnih i zdravih jela. Osim što su gurmanski atraktivne, šparoge su bogate vitaminima, bjelančevinama, organskim kiselinama, eteričnim uljima i ugljikohidratima, što ih čini pravim nutritivnim blagom, piše Agro klub.
Šparoga (Asparagus officinalis L.) spada među najstarije povrtlarske vrste. Njihovu kultivaciju prakticirali su stari Grci i Rimljani, a danas su raširene širom svijeta. Porijeklom iz Europe, u području Mediterana mogu se pronaći i divlje forme ove biljke. Višegodišnja su biljka i, uz pravilnu njegu, mogu rađati i do 20 godina.
Kako niču mladi izdanci – “svijeće”
U proljeće iz podzemnog rizoma, bogatog rezervnom hranom, izbijaju novi izdanci, tzv. svijeće, koje se koriste kao povrće dok su mladi. Ako se ne uberu na vrijeme, razvijaju se u visoke, razgranate stabljike dekorativnog izgleda. Cvjetovi su sitni i žuto-zelene boje, a plod crvena bobica veličine graška. Šparoge su dvodomne biljke – muške biljke žive dulje i daju veći prinos, dok su izdanci ženskih biljaka deblji i kvalitetniji.
Uvjeti rasta šparoga
Šparoge najbolje uspijevaju u područjima s umjerenim temperaturama i blagim zimama. Idealno tlo je duboko, rastresito i dobro drenirano. Teren bi trebao biti ravan, okrenut prema jugu i zaštićen od hladnih vjetrova. Izbojci rastu i pri temperaturama ispod 10C, dok dugotrajna suša može negativno utjecati na aromu i debljinu izdanaka.
Sadnja i uzgoj šparoga
Šparoge se uzgajaju iz sjemena ili sadnica. Za hektar polja potrebno je 500–600 g sjemena, koje se sije krajem travnja, s razmakom između redova od 25–30 cm i u redu od 5–6 cm. Sadnice se obično sade u ožujku, na prethodno pognojeno i pripremljeno tlo. Moderni uzgoj uključuje proizvodnju sadnica u kontejnerima u zaštićenim prostorima, gdje su spremne za presađivanje nakon 90–105 dana.
Prije sadnje preporučuje se dodavanje stajskog gnoja (50–100 t/ha) i mineralnog gnojiva s omjerom NPK 1:2:4. Sadnja se obavlja u redove ili trake, s razmakom između redova od minimalno jednog metra i dubinom kanala 30–40 cm. Sadnice se zatrpavaju smjesom tla i gnojiva, a gornji sloj zemlje je debljine 5–6 cm.
Sorte šparoga i berba
Uzgajaju se sorte s bijelim i zelenim izdancima. Bijele sorte, poput Argenteuil, beru se prije nego što izbiju na površinu, dok se zelene sorte, primjerice Mary Washington, režu kada izrastu 12–20 cm iznad tla. Postoje i hibridi poput Magnus, Bacchus i Calet, koji kombiniraju različite karakteristike.
Berba počinje u trećoj godini, ali prvih godina ograničeno, dok masovna berba traje 15–20 godina. Izdanci se sortiraju po debljini i pakiraju u snopove od 0,5–1 kg. Šparoge su vrlo osjetljive i mogu se čuvati 2–3 dana u običnom skladištu, a do 3–4 tjedna u rashladnim uvjetima.
Uz pravilnu sadnju, njegu i redovitu berbu, šparoge pružaju dugogodišnji i vrijedan prinos. Njihova nutritivna vrijednost, blagi okus i svestranost u kulinarstvu čine ih neizostavnim povrćem u vrtovima i na tržnicama. Pravilno posadite, njegujte i berite šparoge, i uživat ćete u bogatom urodu i zdravim jelima godinama.
