Župan Kolar se sastao s vinarima
“Zagorje bez vinograda nije Zagorje – ako ne reagiramo na vrijeme, posljedice će biti ozbiljne”

U Gradskoj galeriji u Zaboku danas je održan sastanak krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara s vinarima, posvećen aktualnim europskim politikama i mjerama koje utječu na hrvatski vinski sektor, kao i izazovima s kojima se vinogradari susreću.

Glavne teme sastanka bile su: mogućnosti financijske i sustavne pomoći, novi vinski paket Europske unije te sve izraženiji problem širenja zlatne žutice vinove loze, koja već godinama uzrokuje ozbiljne štete u zagorskim vinogradima.

Župan Željko Kolar poručio je kako je cilj sastanka informirati vinare o konkretnim mjerama pomoći te ih potaknuti na zajedničko djelovanje u borbi protiv bolesti.

– Situacija na terenu nije dobra. U posljednjih nekoliko godina izgubili smo oko 23 posto površina pod vinogradima i ako to nije alarm, onda ne znam što jest – upozorio je župan, naglasivši potrebu hitne reakcije kako bi se spriječile daljnje štete. Županija je već pripremila niz konkretnih mjera pomoći.

Kako je kazao, KZŽ će omogućiti povrat sredstava za sadnju vinograda, a u narednim godinama planiraju u potpunosti financirati sadnice, i to za autohtone i ostale sorte. Prijave će biti pojednostavljene, a isplate brze i transparentne.

– Od resornog ministarstva očekujemo nadoknadu troškova krčenja zaraženih vinograda, ali i pokrivanje gubitaka do ponovne rodnosti. Zagorje bez vinograda nije Zagorje. Ako ne reagiramo na vrijeme, posljedice će biti ozbiljne – upozorio je, između ostalog, Kolar.

Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek ima iskustva sa zlatnom žuticom. Kako je rekla, vinogradarstvom se bavi dugi niz godina i dobro poznaje izazove s kojima se vinari suočavaju.

– Grad Zabok želi biti aktivan partner vinogradarima. Spremni smo pomoći i tražiti modele dodatne podrške. Ne smijemo dopustiti da Zagorje ostane bez vinograda jer su oni naš simbol, uz klijeti i dobru kapljicu – poručila je Đurek.

Problem zlatne žutice prokomentirao je i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj.

– U Europskoj je uniji ovaj problem prepoznat ranije i reagiralo se brže nego kod nas. Novi vinski paket omogućuje Hrvatskoj da kroz izmjene strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike borbu protiv zlatne žutice uvrsti među prioritete i za to osigura sredstva – rekao je Vešligaj, naglasivši kako taj korak još nije napravljen.

Profesor Darko Preiner s Agronomskog fakulteta pojasnio je ključne mjere suzbijanja bolesti.

– Borba protiv zlatne žutice temelji se na pravovremenom uklanjanju zaraženih trsova i dosljednoj primjeni insekticida za suzbijanje vektora. Dosljednost je presudna i svako odstupanje stvara novi izvor zaraze. Rješavanje zapuštenih površina nije samo strukovno pitanje. Potrebna je politička volja, stroža pravila i sankcije, ali i pomoć starijim proizvođačima – kazao je prof. Preiner.

Na stanje na terenu upozorila su i dvojica vinara – Filip Sever iz Vinarije ‘Sever’ i Mladen Micak iz Vinarije ‘Micak’.

– Situacija je izuzetno teška. Zlatna žutica uzrokuje velike štete i morali smo ukloniti više od trećine vinograda. Cvrčak se širi iz zapuštenih vinograda i vraća u obrađene. Takve površine treba očistiti i pomoći vlasnicima koji ih više ne mogu održavati – naglasio je Sever, dok je Micak zaključio:

– Kad se bolest počne brzo širiti, čini se da rješenja nema, iako ono postoji. Najveći problem su zapuštene parcele i neriješeni imovinsko – pravni odnosi. Tu je nužna pomoć države i županije. Vjerujem da se problem može riješiti, loza će opstati, samo moramo izdržati ovu borbu – poručio je Micak.

Filip Sever
Mladen Micak

Krapinsko – zagorska županija predstavila je i novi paket mjera za potporu poljoprivredi. Riječ je o 13 mjera vrijednih 490 tisuća eura, koje je vinarima približila resorna pročelnica Sanja Mihovilić.

– Cilj ovih mjera je olakšati ulaganja u sektor i osigurati konkretnu podršku proizvođačima, a posebnu smo pažnju posvetili vinogradarstvu – rekla je pročelnica Mihovilić, istaknuvši i rezultate od 2017. godine. Naime, od tada je provedeno nešto više od 2000 natječaja s ukupno 1841 korisnikom, a dodijeljeno je gotovo tri milijuna eura.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.