Minimalni iznos mjesečne alimentacije u Hrvatskoj od 2026. godine ponovno raste, a povećanje će za većinu roditelja iznositi oko dvadesetak eura mjesečno. Novi iznosi određeni su prema rastu prosječne neto plaće, koja je tijekom 2025. godine dosegnula 1449 eura, pokazuju podaci Državni zavod za statistiku, prenosi Večernji list.
Prema novoj odluci, minimalna alimentacija za dijete do šeste godine života iznosit će 246 eura mjesečno. Za djecu u dobi od sedam do 12 godina minimalni iznos raste na 290 eura, dok će za tinejdžere od 13 do 18 godina iznositi 319 eura mjesečno.
Isti iznos od 319 eura odnosi se i na punoljetno dijete koje se redovito školuje ili studira, i to najdulje do njegove 26. godine života.
Minimalni iznosi uzdržavanja određuju se jednom godišnje, a računaju se kao postotak prosječne mjesečne neto plaće u Hrvatskoj. Za najmlađu djecu određuje se 17 posto prosječne plaće, za djecu osnovnoškolske dobi 20 posto, a za starije maloljetnike 22 posto.
Dosadašnji minimalni iznosi alimentacije iznosili su 224 eura za djecu do šest godina, 264 eura za djecu od sedam do 12 godina te 290 eura za adolescente i punoljetne učenike ili studente.
Sustav uzdržavanja dodatno je razrađen kroz tablicu prosječnih potreba maloljetnog djeteta, koja uzima u obzir dob djeteta i ukupna primanja roditelja koji plaća alimentaciju. Tablica je podijeljena u 17 platnih razreda, od prosječne plaće od 1449 eura pa sve do primanja viših od 4600 eura mjesečno.
U slučajevima kada roditelj obveznik uzdržavanja ima primanja viša od 4600 eura, sud može odrediti i alimentaciju veću od maksimalno propisanih iznosa. Pritom se mora voditi računa da povećano uzdržavanje služi potrebama djeteta, a ne povećanju životnog standarda roditelja s kojim dijete živi.
Istodobno, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u javno savjetovanje upućuje i izmjene Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.
Predložene izmjene odnose se na tehničke uvjete prostora, opremu i organizaciju rada pružatelja socijalnih usluga. Cilj je prilagoditi sustav potrebama tržišta rada te otkloniti poteškoće koje su se pokazale u praksi.
Između ostalog, proširit će se mogućnosti za pružanje izvaninstitucionalnih usluga, proširiti popis struka koje mogu raditi kao odgojitelji te uvesti nova radna mjesta u sustav socijalne skrbi. Predviđa se i fleksibilnije zapošljavanje stručnih radnika, kako bi pružatelji usluga lakše odgovorili na manjak radne snage i potrebe korisnika.
