Govor mržnje u javnom prostoru jedna je od gorućih tema suvremenog društva
Jeste li primijetili nove plakate u Zaboku? Iza njih stoji mlada ekipa od koje možemo mnogo toga naučiti

Svi oni koji su proteklih dana prolazili Industrijskom cestom u Zaboku nisu mogli previdjeti upečatljive žute jumbo plakate s različitim porukama. 

Otkrili smo tko stoji iza tih poruka i što one znače.

Autori natpisa su učenici fakultativnog predmeta ‘Škola i zajednica (ŠiZ)’ Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok i IV. gimnazije iz Zagreba, a za dizajn je zaslužan nastavnik ŠUDIGO-a prof. Borjan Komarica. 

Radi se o javnoj kampanji koju su učenici posvetili jednoj od gorućih tema suvremenog društva — govoru mržnje u javnom prostoru. Plakati su namjerno postavljeni bez objašnjenja kako bi prolaznici najprije sami osjetili snagu poruke, bez ikakvih predrasuda ili konteksta.

Godinu dana rada, stotine kilometara puta

Iza ovih plakata stoji predani istraživački rad koji je trajao cijelu nastavnu godinu.

– Potaknuti sveprisutnošću destruktivne komunikacije u našem okruženju, kako na društvenim mrežama, tako i u stvarnom životu, odlučili smo istražiti gdje prestaje sloboda izražavanja, a počinje govor mržnje – kažu učenici.

Njihov istraživački put započeo je upitnikom provedenim među svim srednjoškolcima Krapinsko – zagorske županije, koji je potvrdio ono što su slutili: govor mržnje mladi prepoznaju kao stvaran problem i žele ga riješiti. Vođeni tim saznanjima posjetili su Hrvatski sabor gdje su razgovarali s predstavnicima različitih političkih stranaka, Ured Pučke pravobraniteljice i Centar za mirovne studije te se susreli sa stručnjacima Hrvatskog novinarskog društva i predsjednicom Sindikata novinara Majom Sever. Posjetili su i Policijsku upravu Krapinsko – zagorsku u Zaboku, a sve to kako bi razumjeli kako institucije i mediji pristupaju problemu govora mržnje i načinu njegovog sprječavanja. Istraživanje su zaokružili posjetom Mirovnom inštitutu u Ljubljani, gdje su iz prve ruke saznali kako susjedna Slovenija regulira govor mržnje i što Hrvatska može naučiti iz tog iskustva. 

U okviru programa ‘EUROSCOLA’ posjetili su i Europski parlament u Strasbourgu, gdje su predstavili fakultativni predmet ‘Škola i zajednica (ŠiZ)’ kao inovativni kurikul građanskog odgoja i obrazovanja u kojem učenici sami biraju problem kojim se bave, istražuju ga, potom imaju prilike djelovati i biti na mjestu gdje se problem odvija, steći iskustvo i predložiti rješenje. Predstavili su i problem kojim se ove godine bave te su dobili potvrdu kako je upravo to pravi primjer kako mladi postaju aktivni građani u svojoj zajednici.

Osim navedenog, ostvarili su i vrijednu suradnju s učenicima IV. gimnazije Zagreb, koji se bave gotovo identičnom temom, a rezultat njihove suradnje su upravo ovi jumbo plakati.

– Cijelu godinu smo istraživali, razgovarali, slušali i učili. Razgovarali smo s novinarima, političarima, aktivistima i stručnjacima. Poanta je bila da sve to izađe iz škole i dođe do ljudi, do naših sugrađana, onih koji svaki dan prolaze tim ulicama. Plakati su naš način da kažemo: ovo nije samo školski projekt. Ovo je stvaran problem koji se tiče svih nas – poručuju učenici ŠiZ-a iz ŠUDIGO-a.

Ravnateljica: “Pokazali su zrelost koja nadilazi njihove godine”

Ponos na rad svojih učenika ne skriva ni ravnateljica škole Božica Šarić, koja je od samog početka bila čvrst oslonac u realizaciji ove ideje. 

– Iznimno sam ponosna na ove učenike. Pokazali su zrelost, hrabrost i građansku odgovornost koja nadilazi njihove godine. Vjerujem da upravo ovakve aktivnosti mijenjaju zajednicu — iz temelja, polako, ali sigurno. Kao škola, uvijek potičemo kreativnost, ali i društvenu odgovornost naših učenika. Ovo je dokaz da mladi itekako vide probleme u društvu i, što je još važnije, imaju hrabrosti i znanja ponuditi rješenja. Još jednom napominjem kako sam ponosna na našu mladu ekipu koja je prešla put od učionice do javnog prostora Zaboka kako bi nas sve podsjetila na prave vrijednosti – izjavila je ravnateljica Šarić

Zadovoljstvo projektom dijele i voditeljice predmeta Valentina Petric Klaužer i Sanja Zagorec, koje su s učenicima prošle cijeli put: od prve ankete do jumbo plakata na ulicama Zaboka.

– Kada su na početku godine učenici odabirali temu, nisu ni slutili koliko daleko će ih taj odabir odvesti. Gledati kako iz zainteresiranih učenika postaju mladi istraživači, a potom i aktivni građani koji mijenjaju svoju zajednicu, to je ono zbog čega radimo ovaj posao – poručuju profesorice Petric Klaužer i Zagorec.

Zašto baš plakati?

Postavljanje jumbo plakata na frekventnim mjestima u Zaboku bila je završna faza pod nazivom “Djeluj”. Učenici su svjesno odabrali javni prostor kao mjesto svog glasa jer su htjeli doprijeti do što šireg kruga ljudi, ne samo do onih koji prate školske aktivnosti. 

– Željeli smo poslati poruku koja ne napada, već poziva na kulturnu komunikaciju. Kroz ovaj rad shvatili smo da govor mržnje nije neka apstraktna pojava koja se događa nekom drugom, on je tu: u komentarima, na zidovima i u svakodnevnom govoru. Naučili smo da osobna odgovornost kreće od svakog pojedinca. Plakatom smo htjeli poručiti da na internetu ili u realnom svijetu, govor mržnje ostaje govor mržnje, a ljudskost nema alternativu. Promjena u društvu ne dolazi preko noći i ne rješava se samo zakonima, već zajedničkim snagama. Mi smo svoj korak napravili. Sjetite se da u svakoj raspravi izbor uvijek ostaje na vama: birate li biti u pravu ili birate ostati čovjek? – ističu učenici ŠUDIGO-a

Osim jumbo plakata, u fazi “Djeluj”, učenici su u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom organizirali i predavanje o govoru mržnje i kulturi komunikacije za srednjoškolce koje se održalo u Centru urbane kulture ‘Regenerator’ u Zaboku.

Zahvala Osnivaču, donatorima i sponzorima

Učenici napominju da sve ovo ne bi ugledalo svjetlo dana bez onih koji su u ovu inicijativu povjerovali i prepoznali njezinu vrijednost te stoga veliku zahvalu upućuju Gradu Zaboku i gradonačelnici Valentini Đurek, Zagorskom oglasniku, tiskari ‘SIGNALPRINT’ te tvrtkama ‘Europlakat d.o.o.’ i ‘P.I.O. d.o.o.’, koji su omogućili da poruka zabočkih i zagrebačkih učenika dođe do što više sugrađana. 

Zahvaljuju se osnivaču Krapinsko – zagorskoj županiji, koja prepoznaje važnost uvođenja fakultativne nastave Škola i zajednica te kontinuirano potiče i podržava rad mladih u svojoj zajednici. 

Naposljetku, zahvaljuju se i Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, Centru za kulturu dijaloga, Sveučilištu u Rijeci i Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, autorima ovog fakultativnog predmeta jer bez njihove vizije da se obrazovanje može i mora događati izvan učionice ovoga ničega ne bi bilo.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.