Na 7. sjednici Županijske skupštine Krapinsko – zagorske županije vijećnici su dali zeleno svjetlo izmjenama i dopunama proračuna. Rebalansom se planirana sredstva prilagođavaju stvarnoj dinamici provedbe projekata, postupcima javne nabave i aktualnim potrebama na terenu.
Nakon izmjena, ukupni konsolidirani proračun Županije iznosi 298 milijuna eura, dok se županijski dio proračuna penje na 124 milijuna eura.
Župan Željko Kolar objasnio je kako je rebalans bio potreban jer se tijekom godine pokazalo realnije kada će se pojedini projekti provoditi i kada će nastajati troškovi.
Rokovi i dinamika
– Kada smo krajem prošle godine pripremali proračun, nismo mogli imati sve informacije o rokovima i dinamici izvođenja radova. Sada, nakon većeg broja provedenih postupaka javne nabave, puno preciznije možemo planirati sredstva – rekao je Kolar.
Jedna od stavki u izmjenama proračuna odnosi se i na mogući prihod od prodaje Spomen doma u Kumrovcu. Vlada je za objekt raspisala natječaj, a procijenjena vrijednost prodaje iznosi 2,7 milijuna eura.
Prema postojećem dogovorenom modelu, prihod bi se dijelio između države, Krapinsko – zagorske županije i Općine Kumrovec.
Kolar je rekao kako postoji interes potencijalnih ulagača te da je Županija moguća sredstva već usmjerila prema obrazovnim projektima.
– Taj smo prihod planirali za potrebe koje nije moguće pokriti kroz druge izvore financiranja. Prije svega riječ je o pripremnim radovima na projektima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – pojasnio je.
Kao primjer naveo je uređenje područnih škola koje je potrebno provesti kako bi se učenicima osigurali uvjeti prije početka većih radova.
– U Petruševcu smo morali urediti prostor kako bi se moglo krenuti s projektom vezanim uz školu u Belcu, a slične zahvate moramo napraviti i u drugim sredinama. Zato smo povećali sredstva za obrazovanje – dodao je župan.
Najviše pozornosti na sjednici izazvala je odluka o kreditnom zaduženju Županije u iznosu od 25 milijuna eura. Kredit će biti realiziran putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,23 posto.
Župan je istaknuo kako je kredit dio financijske konstrukcije velikog investicijskog ciklusa koji se provodi posljednjih godina.
– Kada imate ulaganja vrijedna više od 200 milijuna eura, nije moguće očekivati da se sve financira samo iz vlastitih prihoda. Analizirali smo potrebe i procijenili da nam je za završetak projekata i dodatne troškove potrebno upravo 25 milijuna eura – rekao je Kolar.
Dio sredstava bit će iskorišten i za projekte sportskih dvorana koje premašuju osnovni standard.
– Zakonski minimum je jednodijelna dvorana, ali neke sredine imaju veće potrebe. Zato smo s gradovima i općinama dogovorili gradnju većih dvorana i zajedničko financiranje razlike – objasnio je.
Prema najavama, građevinski radovi trebali bi biti završeni do kraja 2027. godine, dok se završetak financijskih obveza očekuje početkom 2028. godine.
Kolar je naglasio kako je važno što je ugovorena fiksna kamatna stopa.
– Time smo se zaštitili od mogućih promjena na tržištu. Ako se okolnosti promijene, postoje mogućnosti dodatnih prilagodbi – rekao je.
Govoreći o ukupnoj zaduženosti, župan je istaknuo kako će ona i nakon novog kredita ostati ispod zakonskog ograničenja.
– Trenutna zaduženost Županije je 3,96 posto, a nakon kredita bit će oko 15,94 posto. To je ispod dopuštene granice i ne ugrožava financijsku stabilnost – poručio je.
Dodao je kako prihodi Županije trenutno omogućuju nastavak ulaganja.
– Naši izvorni prihodi su stabilni i već sada izdvajamo više nego što bi iznosila godišnja rata kredita. Nema razloga za bojazan da će projekti stati – rekao je.
Povijesni ciklus
Kolar je ovaj investicijski ciklus nazvao jednim od najvećih u povijesti Županije.
– Projekti vrijedni više od 200 milijuna eura nisu nešto što se događa često. Nakon ulaganja u obrazovanje, slijede i veliki zahvati u zdravstvu, uključujući projekte u Krapinskim i Stubičkim Toplicama te razvoj novih zdravstveno-inovacijskih sadržaja u Pregradi i Krapinskim Toplicama – rekao je.
Rebalans je podržala i oporba, a prokomentirao ga je vijećnik Vladimir Pleško (HDZ), koji smatra kako su izmjene bile očekivane zbog velikog broja projekata.
– Od početka je bilo jasno da će tijekom godine biti potrebno usklađivanje. Županija je ušla u snažan investicijski ciklus koji uključuje škole, dvorane i druge važne projekte – istaknuo je Pleško.
Naglasio je kako se najveći dio financiranja osigurava kroz državne izvore.
– Više od 70 posto sredstava dolazi kroz programe Vlade Republike Hrvatske, dok ostatak osiguravaju Županija i lokalne jedinice. Bez takvog modela ovakva ulaganja teško bi bila moguća – rekao je.
Prema njegovim riječima, kreditno zaduženje omogućit će da se projekti završe u planiranim rokovima.
– Kada bi se sve financiralo samo iz vlastitih prihoda, realizacija bi trajala puno dulje. Zato smatramo da je ovo opravdan potez koji donosi dugoročnu korist građanima – rekao je Pleško.
Dodao je kako je posebno važan cilj uvođenje jednosmjenske nastave.
– Potreba postoji, projekti su pripremljeni i sada ih treba realizirati. Razvoj županije i projekti koji podižu kvalitetu života ne smiju biti zaustavljeni – zaključio je.
