U Lugu Zabočkom svečano je oblježen završetak radova na izgradnji magistralnog plinovoda Zabok – Lučko, projekta vrijednog 80 milijuna eura koji Krapinsko-zagorsku županiju i cijelu Hrvatsku čvrsto pozicionira na stratešku energetsku kartu Europe.
Svečanosti su nazočili predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, predsjednik Uprave PlinaCRO-a Ivica Arar te brojni visoki uzvanici iz domaćeg energetskog sektora.
Jedan od najsloženijih projekata
Riječ je o jednom od najvažnijih i tehnički najsloženijih projekata hrvatskog plinskog transportnog sustava, koji je u potpunosti financiran sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru projekta prateće infrastrukture za LNG terminal.
Kako je istaknuo predsjednik Uprave PlinaCRO-a Ivica Arar – složenost projekta potvrđuje činjenica da trasa prolazi ispod rijeka Save i Krapine, željezničke pruge i autoceste. Posebno je naglasio da se gotovo cijela trasa nalazi unutar postojećeg koridora magistralnih plinovoda, čime je utjecaj na okoliš sveden na najmanju moguću mjeru, a projekt je realiziran u planiranim rokovima i unutar predviđenog financijskog okvira.
Budućnost plinovoda
Ovim plinovodom dramatično se povećava fleksibilnost upravljanja transportnim kapacitetima te se omogućuje povećanje transporta plina prema Sloveniji sa sadašnjih 260 na čak 876 milijuna kubičnih metara plina godišnje. Arar je podsjetio kako ova velika investicija dolazi u godini kada PlinaCRO obilježava 25 godina postojanja kao samostalna tvrtka i ključni stup energetske sigurnosti zemlje, dodavši kako su u punoj realizaciji i preostala dva projekta: izgradnja plinovoda Bosiljevo – Sisak i Sisak – Kozarac. Njihovim dovršetkom kapacitet prema Sloveniji skočit će na 1,5 milijardu, a prema Mađarskoj na 3,5 milijarde kubika godišnje.
Plenković čestitao
Predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je PlinaCRO-u i izvođačima na iznimnoj učinkovitosti, istaknujući kako su sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ovdje savršeno iskorištena. Osvrnuvši se na političke kritike o trošenju europskog novca, Plenković je poručio kako se rezultati jasno vide u stotinama izgrađenih škola i vrtića, ali i u energetskim projektima za koje je PlinaCRO-u alocirano više od 530 milijuna eura iz instrumenta REPowerEU.
– Neki dan sam kazao da ne bi bilo loše da vide malo koliko se škola izgradilo, koliko se izgradilo vrtića, koliko se gradi sportskih dvorana. 3,2 milijarde eura je investicija u hrvatsku obrazovnu infrastrukturu. Ali, nije loše otići i na energetske projekte. Pa se onda dobije slika da je ukupno 530 i više milijuna eura alocirano PlinaCRO-u iz instrumenta REPowerEU kako bismo mi proširili naše plinovode i kako bi oni postali prave žile kucavice u smislu naše sigurnosti, opskrbe plinom, ali i jačanja hrvatske uloge kao transportnog pravca za Mađarsku, za Sloveniju, nakon potpisivanja sporazuma sa Bosnom i Hercegovinom i južne plinske interkonekcije prema Bosni i Hercegovini – rekao je Plenković.
Strateška odluka
Naglasio je da su svi ovi uspjesi rezultat strateške odluke o izgradnji LNG terminala na Krku donesene prije desetak godina, čime je prekinuta 40-godišnja rasprava i u potpunosti promijenjena hrvatska energetska sigurnost.
Premijer je iznio i konkretne brojke koje plastično prikazuju novu poziciju Hrvatske.
– Koliko se ja sjećam, hrvatska kućanstva, gospodarstvo, industrija i petrokemija da radi neprestano troši maksimalno oko 2,7 – 2,8 milijardi kubika plina. Dakle, ako je nama potrebno 2,7 – 2,8, a samo terminal na Krku u Omišlju može prihvatiti godišnje 6,1 milijardu kubika plina, onda to znači da je naša sposobnost transportnog pravca i regionalnog energetskog čvorišta sada realizirana s ovako velikim projektima. Pa samo ovaj projekt koji se treba dovršiti, a to je dionica odavde do Rogatca, kad se to riješi, mi ćemo sa postojećih 256 milijuna kubika plina godišnje imati mogućnost transporta prema Sloveniji milijardu i pol kubika plina godišnje – govori Plenković.
Otvaranje prema Austriji
Plenković je dodao kako pravac Lučko – Zabok – Rogatec dugoročno otvara vrata i prema Austriji, čija je politička arhitektura danas daleko senzibiliziranija za ovaj pravac nego ranije. Uz postojeća i nova skladišta plina u Okolima i Grubišnom Polju, Hrvatska je uspješno zaokružila svoju energetsku otpornost i osigurala stabilnost te priuštivost cijena za svoje građane kroz sve protekle geopolitičke i energetske krize.
Uloga KZŽ
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar objasnio je ulogu Krapinsko – zagorske županije u izgradnji plinovnoda:
– Prije svega, ovo je strateški projekt Vlade RH za transport plina ponajprije prema Sloveniji i za povećanje kapaciteta. Krapinsko – zagorska županija ovdje je imala direktnu ulogu u rješavanju imovinsko – pravnih odnosa, vezano za privremena izvlaštenja čestica kroz koje se polagao plinovod. Imali smo 303 predmeta u tri katastarske općine. U svakom slučaju, 909 predmeta je županija odradila za ovu dionicu i naravno, kada krene sljedeća dionica prema Hum na Sutli, odnosno u Rogatecu, ponovno ćemo se uključiti u rješavanje imovinsko – pravnih odnosa – zaključio je Kolar.
