Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog novog Zakona o potrošačkim kreditima kojim se uvode značajne promjene za građane koji podižu kredite. Novi propisi donose strože provjere kreditne sposobnosti, jasnija pravila oglašavanja, veću zaštitu potrošača te ukidaju dosadašnje ograničenje maksimalnog iznosa kredita obuhvaćenog zakonom, piše Index.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je kako se novim zakonom objedinjuju postojeći propisi o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstven zakonski okvir. Istodobno se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskom Direktivom CCD 2, koja donosi opsežnu reformu potrošačkog kreditiranja na razini Europske unije.
Širi se primjena zakona na nove vrste kredita
Jedna od najvažnijih novosti jest proširenje područja primjene zakona na kreditne proizvode koji do sada nisu bili obuhvaćeni ili su bili djelomično regulirani.
Tako će se nova pravila odnositi i na ugovore o dopuštenom prekoračenju po računu, kao i na kredite bez kamata i naknada. Promjene će zahvatiti i teleoperatere koji građanima nude uređaje na rate. Oni će ubuduće morati imati odgovarajuću licencu vjerovnika te će prije odobravanja takvih ugovora biti obvezni procijeniti kreditnu sposobnost korisnika.
Zakonom će biti obuhvaćeni i krediti koji se otplaćuju u roku kraćem od tri mjeseca, a koji su prema dosadašnjim propisima bili izuzeti.
Ukida se ograničenje maksimalnog iznosa kredita
Dosadašnja gornja granica od 132.722,81 eura, iznad koje se zakon nije primjenjivao, u potpunosti se ukida.
Time će svi potrošači, bez obzira na visinu kredita koji ugovaraju, imati jednaku razinu zakonske zaštite.
Istovremeno se uvode stroža pravila oglašavanja kreditnih proizvoda te obveza pravodobnog i standardiziranog informiranja građana prije sklapanja ugovora. Poseban naglasak stavlja se na detaljniju procjenu kreditne sposobnosti kako bi se smanjio rizik prekomjernog zaduživanja.
Nova pravila za prijevremenu otplatu kredita
Novi zakon donosi i izmjene vezane uz prijevremenu otplatu kredita.
Građani koji odluče ranije otplatiti kredit imat će pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita, što uključuje ne samo kamate nego i dio troškova koji su naplaćeni prilikom odobravanja kredita. S druge strane, vjerovnici će u određenim slučajevima imati pravo na naknadu troškova koji su izravno povezani s prijevremenom otplatom.
Ipak, kod dopuštenih prekoračenja ili kredita koji nisu ugovoreni uz fiksnu kamatnu stopu, odnosno kada se otplata provodi putem ugovora o osiguranju, vjerovnici neće imati pravo na takvu naknadu.
Ograničava se prešutno prekoračenje
Zakonom se dodatno uređuje i pitanje prešutno odobrenih prekoračenja po tekućim računima.
Najveći dopušteni iznos takvog prekoračenja više neće smjeti biti veći od prosječnog redovnog mjesečnog priljeva na račun potrošača. Značajnim prešutnim prekoračenjem smatrat će se iznos koji doseže polovicu tog maksimalnog limita.
Ove izmjene usklađene su s Memorandumom koji su 2022. godine potpisali Vlada, Hrvatska narodna banka i poslovne banke.
HNB dobiva veće ovlasti
Prijedlog zakona predviđa i uspostavu centraliziranog sustava licenciranja i nadzora.
Svi vjerovnici i kreditni posrednici, osim subjekata koje već nadzire HANFA poput leasing društava, osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, morat će ishoditi odobrenje Hrvatske narodne banke te će biti pod njezinim stalnim nadzorom.
Ako HNB tijekom nadzora utvrdi da netko pruža kreditne usluge bez potrebnog odobrenja, bit će obvezan o tome odmah obavijestiti državno odvjetništvo.
Uvodi se savjetovanje o dugu
Kao dodatna mjera zaštite građana uvodi se sustav savjetovanja o dugu. Tu će uslugu pružati FINA, uz mogućnost uključivanja i drugih institucija koje će pomagati građanima u rješavanju problema prezaduženosti.
Ako zakon bude usvojen u predloženom obliku, nova pravila za kredite trebala bi stupiti na snagu 20. studenoga ove godine, donoseći veće obveze vjerovnicima, ali i znatno višu razinu zaštite za potrošače.
