Uvriježena navika kasnog odlaska na spavanje mogla bi imati znatno ozbiljnije posljedice nego što mnogi misle. Novo istraživanje pokazuje da kronični nedostatak sna može potaknuti debljanje, povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti, a dugoročno negativno utjecati i na zdravlje mozga, prenosi Večernji list.
Rezultate studije, o kojima piše New York Post, pokazuju da i relativno mali, ali kontinuirani manjak sna može dovesti do nakupljanja oko pola kilograma u samo šest tjedana. Kada se takav obrazac prenese na cijelu godinu, riječ je o gotovo četiri kilograma viška, bez promjene drugih životnih navika.
Za razliku od ranijih istraživanja, u kojima su ispitanici spavali svega četiri sata na noć, znanstvenici su ovoga puta proučavali realnije životne okolnosti. U fokusu su bile osobe koje inače spavaju preporučenih sedam do osam sati, ali su tijekom istraživanja odlazak na spavanje odgađale za 90 minuta.
Samo sat i pol manje sna ostavio je posljedice
Sudionici su tijekom šest tjedana u prosjeku spavali između pet i šest sati svake noći. Rezultat je bio vidljiv već nakon relativno kratkog razdoblja – prosječno su dobili oko pola kilograma.
Autor istraživanja Faris Zuraikat, docent nutricionističke medicine na Sveučilištu Columbia, upozorava da bi dugotrajno ponavljanje takvog obrasca moglo imati ozbiljne posljedice.
Prema njegovim riječima, gubitak manje od sat i pol sna svake noći mogao bi tijekom godine dovesti do klinički značajnog povećanja tjelesne težine.
Stručnjaci zato sve češće ističu da je san treći stup zdravlja, uz pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
Nedostatak sna smanjuje kretanje i povećava glad
Istraživanje je pokazalo da su osobe koje su manje spavale bile i manje aktivne tijekom dana.
Sudionici su u prosjeku provodili oko 17 minuta više sjedeći ili neaktivni, dok je kod muškaraca i žena u postmenopauzi taj broj dosegao gotovo 30 dodatnih minuta dnevno.
Osim manjka aktivnosti, nedostatak sna mijenja i rad hormona koji reguliraju apetit.
Kada organizam ne dobije dovoljno odmora:
- raste razina grelina, hormona koji potiče glad
- smanjuje se razina leptina, hormona koji stvara osjećaj sitosti
- povećava se razina kortizola, hormona stresa koji pogoduje nakupljanju masnog tkiva, posebno u području trbuha.
Posljedica je pojačana želja za slatkom, masnom i visokokaloričnom hranom te veća vjerojatnost prejedanja.
Povećava se rizik od dijabetesa i bolesti srca
Stručnjaci upozoravaju da spavanje kraće od sedam sati ne utječe samo na tjelesnu težinu.
Nedostatak sna povezuje se s:
- povišenim krvnim tlakom
- kroničnim upalnim procesima
- većim opterećenjem srca i krvnih žila
- poremećajem regulacije šećera u krvi
- razvojem inzulinske rezistencije.
Prema rezultatima istraživanja, kronično skraćen san može povećati rizik od inzulinske rezistencije za čak 40 do 80 posto, čime se značajno povećava mogućnost razvoja dijabetesa tipa 2.
Manjak sna mogao bi ubrzati starenje mozga
Posljedice lošeg sna ne završavaju na metabolizmu.
Sve više istraživanja povezuje kroničnu deprivaciju sna s bržim starenjem mozga te većim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti.
Osobe koje redovito spavaju manje od sedam sati češće imaju promjene na mozgu povezane s neurodegenerativnim bolestima.
Tijekom kvalitetnog sna mozak obavlja niz ključnih procesa – obnavlja stanice, obrađuje sjećanja te uklanja toksine i otpadne tvari koje se nakupljaju tijekom dana.
Dobra vijest: kvalitetniji san donosi brojne koristi
Iako kronični manjak sna može pridonijeti debljanju i narušavanju zdravlja, stručnjaci naglašavaju da se taj proces može preokrenuti.
Redovit i kvalitetan san može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine, poboljšati regulaciju apetita, smanjiti rizik od srčanih bolesti i dijabetesa te pridonijeti očuvanju zdravlja mozga.
Uz pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, dovoljno sna ostaje jedna od najvažnijih navika za dugoročno očuvanje zdravlja.
