Kako temperature rastu, klimatizacija postaje sve važniji način borbe protiv ljetnih vrućina. Prema podacima Eurostata, potrošnja energije za hlađenje kuća i stanova u Europskoj uniji kontinuirano raste od 2018. godine, a do 2024. godine gotovo se udvostručila, prenosi Jutarnji list.
U prošloj godini kućanstva Europske unije za hlađenje prostora potrošila su 80.400 teradžula (TJ) energije. Najveći udio ukupne potrošnje klima-uređaja u EU otpada na nekoliko južnih država – Španjolsku, Italiju i Grčku, koje su zajedno potrošile oko 65 posto energije namijenjene klimatizaciji.
Jug Europe prednjači u potrošnji klima-uređaja
Najveći udio energije za hlađenje u ukupnoj potrošnji kućanstava bilježe Cipar i Malta, gdje klimatizacija zauzima čak 16, odnosno 15 posto ukupne potrošnje energije.
U Grčkoj se na hlađenje prostora troši 7,4 posto energije kućanstava, dok su udjeli u Španjolskoj (2,5 posto) i Italiji (2,3 posto) znatno niži zbog veće ukupne potrošnje energije.
Za razliku od brojnih europskih država, Hrvatska ne prati u potpunosti trend snažnog rasta potrošnje klima-uređaja. Podaci Eurostata pokazuju da je u hrvatskim kućama i stanovima tijekom 2024. godine za hlađenje potrošeno 1,92 tisuće teradžula energije, što je gotovo isto kao i godinu ranije.
Štoviše, potrošnja energije za kućne klima-uređaje kod nas stagnira ili blago pada nakon 2021. godine, kada je iznosila 1,97 tisuća teradžula.
Udio energije koju hrvatska kućanstva troše na klimatizaciju iznosi 2,1 posto ukupne potrošnje, što je manje nego u najtoplijim europskim državama.
Grijanje i dalje najveći potrošač energije
Iako se klima-uređaji sve više koriste, najveći dio energije u europskim kućanstvima i dalje odlazi na grijanje. Prema Eurostatu, kućanstva EU troše oko 61 posto energije za grijanje, dok se na zagrijavanje vode troši 15,6 posto, a na rasvjetu 14,5 posto.
Klimatizacija prostora zauzima relativno mali dio ukupne energetske potrošnje kućanstava – oko 0,8 posto. Veći udio od hlađenja ima i kuhanje.
U Hrvatskoj je situacija slična. Najviše energije u domovima troši se za grijanje (66,8 posto), dok zagrijavanje vode sudjeluje s 10,8 posto.
Hrvatska među liderima po korištenju obnovljive energije
Osim po nešto manjoj potrošnji energije za klimatizaciju, Hrvatska se ističe po velikom udjelu obnovljivih izvora energije u kućanstvima.
Prema podacima Eurostata, čak 61,8 posto ukupne energije koju koriste hrvatska kućanstva dolazi iz obnovljivih izvora. Time se Hrvatska svrstava među vodeće zemlje Europske unije.
Udio veći od 60 posto imaju još samo Portugal, Estonija i Malta.
Eurostat navodi kako plin i dalje ostaje jedan od važnijih izvora energije za europska kućanstva, s udjelom od oko trećine, no električna energija proizvedena iz sunca, vjetra i bioplina sve više zauzima prostor u energetskom miksu.
Dok se Europa suočava s rastućim potrebama za hlađenjem zbog sve toplijih ljeta, Hrvatska zasad ostaje ispod europskog prosjeka kada je riječ o potrošnji energije za klimatizaciju – iako broj klima-uređaja u domovima iz godine u godinu raste.
