Generativna umjetna inteligencija u samo nekoliko godina postala je dio svakodnevice milijuna ljudi. Chatbotovi poput ChatGPT-ja i drugih sličnih alata danas pišu e-mailove, izrađuju računalni kod, prevode tekstove, planiraju putovanja i pomažu u pronalaženju ideja. No, sve veća dostupnost takvih alata otvorila je i pitanje – može li ljudski mozak zbog njih početi “zabušavati”?
Prema pisanju Index.hr-a, pozivajući se na informacije koje donosi France24, sve više znanstvenika upozorava na moguće posljedice pretjeranog oslanjanja na umjetnu inteligenciju. Posebno se ističu rizici za pamćenje, donošenje odluka i sposobnost kritičkog razmišljanja.
AI olakšava zadatke, ali može smanjiti trud potreban za učenje
Jedna američko – britanska studija, provedena na 1222 osobe, pokazala je da korištenje AI alata pri rješavanju matematičkih zadataka i zadataka razumijevanja pročitanog kratkoročno može poboljšati rezultate. Međutim, dugoročno su istraživači primijetili pad sposobnosti samostalnog rješavanja problema, kao i manju spremnost sudionika da pokušaju riješiti zadatke kada AI pomoć nije dostupna.
– Ovi su nalazi posebno zabrinjavajući jer je ustrajnost temelj stjecanja vještina i jedan od najsnažnijih pokazatelja dugoročnog učenja – naveli su autori istraživanja.
Kako je istaknula Grace Liu sa Sveučilišta Carnegie Mellon, umjetna inteligencija korisnicima može “oduzeti prilike za učenje” jer vrlo brzo nudi gotova rješenja.
Kognitivno rasterećenje – mozak bira lakši put
Znanstvenici ovaj fenomen nazivaju kognitivnim rasterećenjem – situacijom u kojoj dio mentalnog napora prebacujemo na vanjske alate. Iako se ljudi oduvijek oslanjaju na pomagala poput kalkulatora, tražilica ili GPS-a, stručnjaci upozoravaju da je AI drugačiji jer može pomoći gotovo u svakoj intelektualnoj aktivnosti.
Johann Chevalere, istraživač socijalne i kognitivne psihologije pri francuskom CNRS-u, upozorava da ljudi prirodno pokušavaju štedjeti mentalnu energiju.
– Ako neke aktivnosti nikada ne obavljate, mozak neće ulagati napor u održavanje veza koje se ne koriste – objasnio je Chevalere.
Istraživanja upozoravaju na pad kritičkog razmišljanja
Posebnu pažnju izazvala je i studija MIT-ja iz 2025. godine, koja je pokazala da su studenti koji su koristili generativni AI za pisanje eseja pokazali slabiju razinu kritičkog razmišljanja.
Stručnjaci upozoravaju kako najveći problem nije sama tehnologija, već način na koji se koristi. Ako AI postane zamjena za razmišljanje, istraživanje i pokušavanje, korisnici mogu izgubiti dio sposobnosti koje se razvijaju upravo kroz trud i pogreške.
AI kompanije uvode “sokratski” način rada
Zbog sve većih kritika, tehnološke kompanije počele su razvijati funkcije koje korisnike ne vode samo do odgovora, već ih potiču na razmišljanje.
OpenAI, primjerice, u ChatGPT je uveo mogućnosti poput načina učenja, dok slične funkcije razvijaju i drugi proizvođači AI alata. Umjesto da odmah ponudi rješenje, chatbot može postavljati pitanja i usmjeravati korisnika prema samostalnom zaključivanju.
Microsoft je također upozorio na mogućnost pogrešaka koje AI može proizvesti te naglasio važnost provjere informacija i odgovornog korištenja tehnologije.
Prava slika utjecaja AI-ja tek će se pokazati
Iako postoje brojna upozorenja, znanstvenici ističu da još uvijek nema dovoljno dugoročnih istraživanja koja bi pokazala kakav će stvarni utjecaj generativna umjetna inteligencija imati na ljudski mozak.
Stručnjaci se zasad slažu u jednom – AI nije potrebno odbaciti, ali ga treba koristiti promišljeno. Kao i kod ranijih tehnoloških revolucija, ključ će biti u pronalasku ravnoteže između pomoći koju tehnologija pruža i očuvanja vlastitih sposobnosti razmišljanja.
