Hrvatska je i u 2025. godini zadržala pozitivan migracijski saldo, odnosno broj doseljenih i dalje je veći od broja odseljenih. Ipak, najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je broj useljenika značajno pao u odnosu na godinu ranije, čime je smanjena i ukupna razlika između doseljenih i odseljenih, prenosi Index.
Prema podacima DZS-a, tijekom prošle godine u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok ih se 37.485 odselilo. To znači da je migracijski saldo iznosio 19.180 osoba, što je osjetno manje nego 2024. godine, kada je razlika bila oko 31.000 osoba.
Pozitivan saldo i dalje je ponajprije rezultat dolaska stranih državljana. Naime, među doseljenima je hrvatskih državljana bilo tek 29,7 posto, dok među osobama koje su napustile Hrvatsku domaći državljani čine oko 35 posto.
Najviše novih stanovnika stiglo je iz Njemačke, koja čini 17 posto svih doseljenja. Slijede Bosna i Hercegovina te Nepal, iz kojih dolazi po 11,1 posto svih doseljenih. Istodobno, upravo je Njemačka i dalje najčešće odredište hrvatskih iseljenika.
DZS pojašnjava da značajan udio u ukupnom broju doseljenih i odseljenih čine strani državljani kojima su izdane dozvole za boravak i rad. U statistiku su uključene i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je u Hrvatskoj odobrena privremena zaštita.
Kada se promatraju isključivo strani državljani, najviše ih je prošle godine stiglo iz Nepala (6264), Bosne i Hercegovine (4731), Filipina (4500), Srbije (3696) i Ukrajine (2986).
Podaci pokazuju i da među međunarodnim migrantima prevladavaju muškarci. Oni čine 66,3 posto svih doseljenih iz inozemstva, a dominiraju i među iseljenima, posebno u dobnoj skupini od 20 do 39 godina.
Istodobno, selidbe unutar Hrvatske dosegnule su najvišu razinu od 2016. godine. Tijekom 2025. godine adresu je promijenilo 73.838 osoba, pri čemu su za razliku od međunarodnih migracija većinu činile žene, s udjelom od 54,3 posto. Više od 30 tisuća ljudi preselilo se u drugu županiju, dok se nešto manji broj selio unutar iste županije.
Kada se zbroje unutarnje i vanjske migracije, najveći migracijski dobitnik bila je Zagrebačka županija, koja je ostvarila pozitivan saldo od 3475 osoba. Slijede Istarska, Splitsko – dalmatinska i Primorsko – goranska županija te Grad Zagreb.
S druge strane, negativan migracijski saldo zabilježile su Sisačko – moslavačka, Brodsko – posavska, Koprivničko – križevačka i Virovitičko – podravska županija, iz kojih se odselilo više ljudi nego što ih se doselilo.
Promatraju li se isključivo preseljenja između hrvatskih županija, najviše novih stanovnika privukla je Zagrebačka županija, dok su najveći odljev stanovništva prema drugim dijelovima zemlje zabilježile Brodsko – posavska i Vukovarsko – srijemska županija.
