Zastupnica HNS-a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Ivka Odvorčić uputila je primjedbe i prijedloge na prijedlog Urbanističkog plana uređenja Borovje – zona jug, upozoravajući kako je predloženo rješenje neprimjereno postojećem stanju prostora i suvremenim načelima urbanog planiranja.
Odvorčić smatra da bi planirana izgradnja 11 višestambenih zgrada na danas zelenoj površini značajno opteretila postojeću infrastrukturu naselja Borovje te predlaže izmjene kojima bi se smanjio broj zgrada, povećale zelene površine i osigurala bolja ravnoteža između novih stanara i postojećih stanovnika.
U nastavku prenosimo njezine primjedbe i prijedloge u cijelosti.
Predloženi UPU Borovje –zona jug potpuno je neprimjeren lokaciji i vremenu u kojem se predlaže.
U nedostatku kreativnosti i znanja kod Možemo i SDP-a, koristi se urbanistički prijedlog star 20 godina, izrađen po uputama gradonačelnika Milana Bandića.
Upravo je Milan Bandić promijenio odredbe GUP-a Grada Zagreba 2006. godine kako bi se predmetni prostorni obuhvat koji je do tada bio čuvan s namjenom javni park – Z1 (javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana), promijenio u građevinsko područje pretežito stambene namjene. Na slici je vidljiv odnos trenutne zelene površine od cca 7 ha, koju treba izgraditi i uklopiti 1.700 novih stanovnika u postojeće naselje.
Dakle, ovaj UPU je još jedan loš projekt Milana Bandića, kojeg oživljavaju Možemo i SDP.
Stanje u prostoru obuhvata Plana
Neprimjereno skromno je napravljena analiza kontaktne zone obuhvata ovoga plana i to kako bi se prikrile sve mane ovoga plana. Sa svega par rečenica je opisan zapadni i istočni dio naselja Borovje:
„U kontaktnoj zoni obuhvata Plana s njegove zapadne strane nalazi se naselje Borovje, a neposredno do obuhvata površine namijenjene za javnu i društvu namjenu: postojeća Osnovna škola „Borovje“ te lokacija na kojoj se gradi dječji vrtić sa 6 odgojnih skupina za cca 120 djece.
Južno i istočno od obuhvata Plana prostor je uglavnom zauzet neplanskom gradnjom koja je svoj legalitet nerijetko stekla kroz poseban zakon. Za taj prostor je u tijeku izrada Urbanističkog plana Savica-Šanci – središnja zona.“
Stvarno stanje je potpuno drugačije što je najbolje vidljivo iz 3D modela Grada Zagreba.
Sa zapadne strane predmetnog UPU-a nalazi se koncentrirano naselje s brojnim višestambenim zgradama i minimalnim zelenim površinama (skoro da nema zelenila u tom naselju) te neadekvatnim izlaznim prometnicama za toliki broj ljudi.
S druge, istočne strane nalazi se izrazito rahlo stambeno naselje s pretežito niskim zgradama i obiteljskim kućama.
Zbog takvog stanja izgrađenosti se godinama zona predmetnog UPU-a čuvala za javni park. Ta zelena zona je trebala poslužiti za urbano uravnoteženje nedostatka zelenih površina i prijelazni koridor između dvije suprotstavljene tipologije gradnje.
Ciljevi prostornog uređenja
Ciljevi prostornog uređenja za predmetni UPU trebaju biti znatno kvalitetniji za građane koji se tamo već nalaze ali i za nove koji će se tek nastaniti.
U današnje vrijeme nastojanja da se u postojeće urbane strukture unese što je moguće više zelenila, predlagati ovakav prostorni plan s kojim se godinama prostorno-planski sačuvana zelena površina u naravi, napada sa 11 višestambenih zgrada je u najmanju ruku neprimjereno i van svih suvremenih načela zelene infrastrukture u urbanim područjima. Posebno imajući u vidu stanje na zapadnom i istočnom dijelu naselja Borovje.
Jedini ispravan put za povećanje priuštivog stanovanja na tom području bilo bi značajno smanjenje izgrađenosti na obuhvatu predloženog UPU-a, kako bi se postojećim stanovnicima naselja Borovje (koje ima minorne zelene površine), omogućile kompenzacijske mjere za dovođenje novih stanovnika u infrastrukturno preopterećeno naselje. Ne može se pod izlikom gradnje za priuštivo stanovanje raditi šteta postojećem stanovništvu. Priuštivo stanovanje treba unaprijediti okoliš u kojem nastaje.
Ako je stvarna namjena predloženog UPU-a gradnja za priuštivo stanovanje (a to će se tek vidjeti u budućnosti, jer ova Uprava grada Zagreba je već nebrojeno puta govorila jedno, a radila sasvim nešto drugo), tada takav cilj podrazumijeva brojne mlade obitelji koje dolaze s djecom ili će uskoro u tom naselju biti puno nove djece. Za tu novu djecu treba povećanje kapaciteta u školi i vrtiću. Međutim u predloženom UPU-u se čak predviđa pad nataliteta u naselju Borovje prema povijesnim analizama. Napravljene su potpuno pogrešne analize koje neminovno dovode do prostorno-planski lošeg rješenja. A ne zaboravimo da je prostor osobito vrijedno i ograničeno nacionalno dobro.
Slijedom svega navedenog, broj predviđenih višestambenih zgrada bi trebalo smanjiti s 11 na 5 i to na način da se iz plana uklone sve zgrade iz centralnog dijela UPU-a. Sve prema grafičkom prikazu u kojem su suvišne zgrade označene sa crvenim X.
Osim navedenog uklanjanja 6 zgrada iz središta plana, sve zgrade koje preostaju bi trebale imati ujednačene visine s maksimalnim brojem od 3 nadzemne etaže. Takva visina novih zgrada bi predstavljala pravu prijelaznu mjeru po obodu plana prema okolici u koju se novi plan smješta. Sve navedeno logički proizlazi iz grafičkih priloga.
U planu bi trebalo ostaviti samo obodne višestambene zgrade, uz glavne prometnice i bez one jedne zgrade od 9 etaža. Na taj način bi se postiglo sljedeće:
- Značajno smanjenje planiranog broja novih stanovnika u naselju Borovje, što je primjerenije za infrastrukturni kapacitet cijelog naselja.
- S obzirom da se ipak dovode novi stanovnici u već infrastrukturno prenapregnuto naselje, kompenzacijska mjera za postojeće stanovnike bi bila velika javna uređena zelena površina, napravljena kao zeleni koridor između visoko koncentriranog dijela na zapadnoj strani i rahlog dijela na istočnoj strani UPU-a.
Uz navedeno, potrebno je ponovno napraviti detaljne i realne analize utjecaja povećanja stanovnika u naselju Borovje, posebno prema očekivanoj strukturi novih stanovnika.
Prometna i ulična mreža
Navod iz teksta predloženog UPU-a nije opravdan ničim osim tezama odrasta odnosno smanjenja rasta i razvoja društva, koju zagovara politika od Možemo:
“Potreban broj PGM-a planiran je u poglavlju 5.1.2. Parkirališno-garažne potrebe Odredbi za provedbu, na način da je planiran minimalan broj PGM iz GUP-a grada Zagreba s obzirom na lokalne uvjete. Nekoliko je razloga za određivanje minimalnog broja unatoč činjenici da su danas automobili dostupniji nego ikada prije i da njihov broj stalno raste1, a to su da se planira gradnja zgrada za priuštivo stanovanje što znači da je očekivani broj automobila manji od prosjeka, i da se predmetno područje nalazi u blizini javnog prijevoza (autobusne stanice nalaze se u Ulici I. gardijske brigade “Tigrovi“, a tramvajska stanica na Aveniji Marina Držića udaljena cca 900 m). Također, gradnja parkirališta (bilo nadzemnih ili podzemnih) poskupljuje gradnju te ih treba svesti na racionalnu razinu.“
Postojeći standard od 2 parkirna mjesta po stanu je primjeren za nove zgrade unutar urbanog područja koje već sada pati od manjka parkirnih mjesta, što svi ovlašteni prostorni planeri jako dobro znaju. Potrebno je podsjetiti da se ovlaštene osobe moraju pridržavati pravila struke i etike.
S obzirom na ciljanu skupinu građana u predloženom UPU-u, broj predviđenih mjesta za promet u mirovanju nikako se ne bi smjelo planirati na manje od 1,5 parkirnih mjesta po stanu. Svi razlozi za takav broj parkirnih mjesta su poznati struci, a radi javnosti se može navesti kako se ne radi samo o stanovnicima, nego i o onima koji njima dolaze u goste pa trebaju negdje smjestiti svoje automobile, a ne da se nadmeću za parkiranje sa domicilnim stanovništvom.
Iako predlagač tvrdi da je već izvršena novelacija prvo nagrađenog rješenja za predmetni UPU, potrebno je još jednom novelirati plan prema suvremenim načelima prostornog planiranja i uvažavanja postojećeg stanja u koje se predloženi plan uklapa i to:
- Provesti novu kvalitetnu analizu utjecaja na rubne dijelove naselja Borovje, i to s realnim parametrima kako bi se ispravno ocijenilo stanje, mogućnosti i dodatne potrebe u komunalnoj i društvenoj infrastrukturi naselja.
- Bitno smanjiti broj novih stanovnika kroz manji broj zgrada u planu, što znači planirati 5 a ne 11 novih zgrada.
- Uravnotežiti visine zgrada koje se zadržavaju u planu na najviše tri nadzemne etaže, zbog kvalitetnijeg prijelaza na rubne dijelove naselja.
- Planirati znatno veću javnu uređenu zelenu površinu kao zeleni koridor između visoko koncentriranog dijela na zapadnoj strani i rahlog dijela na istočnoj strani UPU-a.
- Broj parkirnih mjesta planirati s 1,5 po stanu.
Uz predložene poboljšice u UPU Borovje – jug mogla bi se zadovoljiti potreba za povećanjem priuštivog stanovanja i kvalitete života postojećih stanovnika naselja Borovje – stoji u priopćenju HNS-a.
