Plaće u Hrvatskoj i dalje rastu, no njihov se tempo usporava. Dok zaposlenici nominalno primaju više iznose nego prošle godine, dio tog povećanja “pojede” inflacija, a sve se više otvara pitanje dodatnog poreznog rasterećenja plaća, piše Poslovni dnevnik.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za svibanj iznosila je 1552 eura, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno povećanje od sedam posto, dok je realni rast, nakon uračunate inflacije, iznosio 1,7 posto.
U prvih pet mjeseci ove godine prosječna neto plaća iznosila je 1540 eura, što je u usporedbi s istim razdobljem lani više za 7,8 posto nominalno, odnosno oko 2,4 posto realno.
Raste i medijalna plaća
Kada se gleda medijalna plaća, odnosno iznos koji dijeli zaposlene na dvije jednake skupine, polovica zaposlenih u svibnju je primila 1324 eura neto ili manje, dok je druga polovica primila više od tog iznosa.
Medijalna plaća rasla je nešto brže od prosječne. U odnosu na svibanj prošle godine povećana je za 8,3 posto, dok je od početka godine međugodišnji rast iznosio oko 8,6 posto.
Ipak, zajedničko prosječnoj i medijalnoj plaći jest da bruto iznosi rastu nešto brže od neto iznosa. Prosječna bruto plaća u svibnju bila je nominalno viša za 7,9 posto, a realno za 2,6 posto. U prvih pet mjeseci bruto plaće porasle su za 8,8 posto nominalno i četiri posto realno.
Ta razlika između rasta bruto i neto plaća posljednjih godina upućuje na povećano porezno opterećenje, posebno zbog činjenice da se osnovni osobni odbitak nije mijenjao u skladu s rastom troškova života.
Hoće li rasti osobni odbitak?
Upravo se zbog toga ponovno aktualiziralo pitanje povećanja osnovnog osobnog odbitka. On je posljednji put povećan krajem 2024. godine, kada je za 2025. godinu narastao s 560 na 600 eura, koliko iznosi i danas.
U sklopu novih antiinflacijskih mjera Vlade koje bi trebale stupiti na snagu od 2027. godine, očekuje se i određeno prilagođavanje poreznog sustava. Ministar financija Tomislav Ćorić zasad nije potvrdio povećanje osobnog odbitka, ali nije ni isključio tu mogućnost.
Odluka bi se, prema najavama, trebala donijeti nakon analize gospodarskih pokazatelja za prva tri kvartala, koji će biti temelj za izradu makroekonomskih projekcija i državnog proračuna.
Stručnjaci smatraju kako bi, nakon dvije godine nepromijenjenog iznosa osobnog odbitka i uz i dalje prisutnu inflaciju, bilo realno očekivati njegovo povećanje u 2027. godini.
Moguće promjene i kod neoporezivih primitaka
Osim osobnog odbitka, uoči izrade proračuna posljednjih godina često se razmatraju i promjene limita za neoporezive primitke koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima.
Prema podacima Porezne uprave, ukupne neoporezive isplate prošle su godine premašile 2,93 milijarde eura, što je gotovo 11 posto više nego godinu ranije. U prvih šest mjeseci ove godine zaposlenicima je dodatno neoporezivo isplaćeno 1,34 milijarde eura.
Najveći dio takvih isplata tradicionalno dolazi u posljednjem tromjesečju, kada poslodavci najčešće isplaćuju božićnice, nagrade za rezultate rada i druge prigodne primitke.
Uz svibanjske plaće zaposlenima u pravnim osobama prosječno je isplaćeno dodatnih 121 euro neoporezivih primitaka, dok je u prvih pet mjeseci prosjek iznosio 133 eura mjesečno po zaposlenom.
Iako su neoporezive isplate zaposlenicima trenutno jedan od najčešćih načina dodatnog nagrađivanja, stručnjaci upozoravaju da bi dugoročno bilo povoljnije povećavati plaće kroz sustavno porezno rasterećenje rada, jer neoporezivi primitci ne ulaze u osnovicu za mirovinske doprinose.
