Uskok je objavio detalje opsežnog nalaza i mišljenja vještaka zaštite okoliša koji se odnosi na slučaj opasnog otpada na području industrijskog kompleksa u Gospiću. Riječ je o dokumentu od više od 350 stranica koji je izradio Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a zaključci ukazuju na ozbiljno onečišćenje okoliša.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić ranije je za RTL izjavio kako nalaz nije povoljan.
– Nalaz nije sjajan, toliko mogu reći. Lika je na tom području zagađena. Riječ je o 300 stranica nalaza i još 50 stranica dopune – rekao je Turudić.
Uskok je, iako je kazneni postupak u pravilu nejavan, zbog opravdanog interesa javnosti omogućio uvid u nalaz. Istraga se provodi protiv većeg broja osumnjičenika zbog sumnje da su, kao dio zločinačkog udruženja, počinili više kaznenih djela protiv okoliša i gospodarstva.
Pronađeno oko 37.000 tona otpada
Prema nalazu vještaka, na lokaciji industrijskog kompleksa u Bilajskoj ulici 50 u Gospiću pronađene su velike količine miješanog tehnogenog otpada.
Procjenjuje se da je riječ o oko 37.000 tona otpada, pri čemu su potvrđena njegova opasna svojstva. Posebno je istaknuto prekoračenje oznake HP14, koja označava ekotoksičan otpad, odnosno otpad koji može predstavljati neposredan ili dugoročan rizik za okoliš.
U nalazu se navodi da je vrijednost HP14 višestruko iznad dopuštene granične vrijednosti od 25.
Opasne koncentracije metala u tlu
Vještačenjem su utvrđena i značajna prekoračenja koncentracija teških metala u tlu.
Količina bakra iznosila je čak 9946 miligrama po kilogramu tla, dok je maksimalno dopuštena koncentracija oko 100 miligrama.
Pronađeno je i olovo u koncentraciji od 1051 miligrama po kilogramu tla, što je oko deset puta više od dopuštene vrijednosti. Utvrđene su i izrazito povišene količine antimona, čija je koncentracija oko 300 puta veća od uobičajene u tlu.
Uništen vegetacijski pokrov i stanište
Stručnjaci su utvrdili konkretne posljedice na okoliš, uključujući prijenos onečišćujućih tvari u biljke, uklanjanje vegetacijskog pokrova te degradaciju prirodnog staništa.
– Utvrđeni su i konkretni učinci na okoliš, uključujući prijenos kontaminanata u biljke, uklanjanje vegetacijskog pokrova na površini od približno 17.796 četvornih metara te gubitak i degradaciju staništa – stoji u nalazu.
Dodatno je kroz piezometar B1 potvrđena hidrogeološka povezanost s tijelom odlagališta, odnosno mogućnost prijenosa onečišćenja prema podzemnim vodama.
Opasnost se može širiti podzemnim vodama
Prema nalazu, najveći utjecaj otpada zabilježen je u zoni do 50 metara od lokacije, dok je u području do 200 metara utjecaj smanjen, ali i dalje mjerljiv.
Stručnjaci upozoravaju kako postoji mogućnost širenja opasnih tvari putem podzemnih voda i izvan navedenog područja.
– S obzirom na količinu otpada, njegova opasna svojstva, utvrđena prekoračenja regulatornih vrijednosti i postojanje aktivnih mehanizama prijenosa, zaključuje se da otpad predstavlja trajni izvor opasnosti i značajan rizik za okoliš i zdravlje ljudi – navodi se u zaključku vještačenja.
U nalazu se dodaje kako postoji realna i očekivana mogućnost daljnjeg širenja štete ako se ne provedu odgovarajuće sanacijske mjere.
