Prema novim podacima Eurostata, očekivano trajanje radnog vijeka u Europskoj uniji značajno se razlikuje od zemlje do zemlje. Dok stanovnici sjeverne Europe u prosjeku rade više od 40 godina, na jugu kontinenta radni vijek znatno je kraći, prenosi Danica.
Najdulji očekivani radni vijek prošle je godine zabilježen u Nizozemskoj, gdje je iznosio čak 44 godine. Slijede Švedska s 43,4 godine, Danska s 42,6 te Estonija s 41,5 godina.
Općenito, zemlje sjeverne Europe prednjače kada je riječ o duljini radnog vijeka. Sve skandinavske zemlje imaju prosjek duži od 40 godina, a među državama s najduljim očekivanim radnim vijekom nalaze se i Njemačka, Irska i Švicarska.
S druge strane, najkraće se radi u nekoliko zemalja jugoistočne i južne Europe. Na samom dnu ljestvice nalazi se Rumunjska, s očekivanim radnim vijekom od svega 32,7 godina.
Slijede Italija s 33 godine, Bugarska s 34,6, Hrvatska s 35,1 te Grčka s 35,3 godine.
To znači da je Hrvatska među zemljama u kojima se tijekom života provede najmanje vremena na tržištu rada. Usporedbe radi, u Sloveniji očekivani radni vijek iznosi 37,2 godine, dok u Srbiji doseže 35,5 godina. Drugim riječima, prema ovim podacima, prosječni stanovnik Srbije tijekom života radi nešto dulje od prosječnog stanovnika Hrvatske.
Muškarci u Hrvatskoj rade nešto dulje
Kada se promatraju samo muškarci, Hrvatska se također nalazi pri samom dnu ljestvice. Najkraći očekivani radni vijek muškaraca zabilježen je u Bugarskoj, gdje iznosi 35,9 godina.
Slijede Rumunjska s 36 godina i Hrvatska s 36,3 godine.
Podaci pokazuju i da je Hrvatska u posljednje dvije godine ipak ostvarila određeni pomak. Prema podacima za 2023. godinu, očekivani radni vijek u Hrvatskoj iznosio je 34 godine.
U samo dvije godine tako je porastao za otprilike jednu godinu, no Hrvatska se i dalje nalazi među državama s najkraćim očekivanim trajanjem radnog vijeka u Europi.
Razlike među europskim zemljama pritom su velike. Dok se u Nizozemskoj očekuje da će prosječna osoba tijekom života raditi čak 44 godine, u Rumunjskoj je taj period kraći od 33 godine.
Podaci Eurostata tako ponovno pokazuju jasnu razliku između sjevera i juga Europe kada je riječ o sudjelovanju stanovništva na tržištu rada i ukupnom trajanju radnog vijeka.
